U koje to zelene projekte mogu ulagati zemlje EU-a mimo čvrstog fiskalnog okvira?

Europska komisija će vladama zemalja članica Europske unije (EU) dati veći prostor za ulaganja u zelenu tranziciju i subvencioniranje u tom smislu što uključuje, primjerice, električne bicikle, izgradnju biciklističkih staza ili željezničke infrastrukture.

Naime, iz Bruxellesa su dužnosnicima ministarstava financija zemalja članica uputili dokument u kojemu je razvidno koje su to zelene investicije izuzete iz pravila o javnoj potrošnji, odnosno takozvanih fiskalnih kriterija.

Ta dodatna fleksibilnost bi trebala omogućiti zaduženijim zemljama, kao što su Italija ili Španjolska, više financijskog prostora za, uz ostalo, kompenziranje visokih troškova energije koji zadnjih godina stalno pogađaju EU, od ruske invazije na Ukrajinu do američko-izraelskog napada na Iran.

Izuzeća od fiskalnih pravila se dopuštaju za zelene investicije u vrijednosti do 0,6 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u razdoblju od tri godine do kraja 2028. No, kvaka je u tome da se ne može potrošiti iznos veći od 0,3 posto BDP-a u jednoj kalendarskoj godini.

Treba pritom napomenuti da se ove novine u financiranju zelenih projekata odnose samo na ono što je započeto nakon 28. veljače kada je započeo sukob na Bliskom istoku.

“Riječ je o projektima koji ubrzavaju odmak od fosilnih goriva”, navodi se u dokumentu od devet stranica u kojeg je uvid imao Politico.

Prema europskim pravilima, zemlje članice mogu imati proračunski deficit do tri posto bruto društvenog proizvoda (BDP), a javni dug ne bi smio prijeći 60 posto BDP-a.

Izuzeća su već uvedena kad je riječ o investicijama u obrambene projekte. U tom slučaju ona se penju do razine od 1,5 posto BDP-a.

Dokument o zelenim ulaganjima nabraja vrste investicija koje se mogu kvalificirati za subvencije, a to su električna vozila, geotermalna i solarna energija, zamjena plinskih bojlera dizalicama topline, željeznička infrastruktura, tramvaji, sustavi podzemne željeznice, biciklističke staze i punionice za električne automobile.

Izuzeće od fiskalnih pravila neće vrijediti za smanjenje trošarina na fosilna goriva. Podsjetimo, to je alat koji je koristilo više zemalja EU-a, među kojima i Hrvatska.

Bruxelles napominje da će ocjenjivati svaki pojedinačni zahtjev za proširenjem proračunske fleksibilnosti koji se pojavi do sredine kolovoza, što sugerira da postoji određeni strah da bi vlade mogle preširoko shvatiti izuzeća.

“Zemlje članice će morati Europskoj komisiji podastrijeti dovoljno dokaza da energetske mjere za koje traže fleksibilnost ispunjavaju postavljene kriterije”, ističe se u dokumentu odaslanom iz Bruxellesa.

Neke zemlje, kao što su Francuska, Estonija, Finska i Nizozemska, proteklog su mjeseca na sastanku ministara financija u Luksemburgu bile dosta kritične prema politici zelenih izuzeća budući da time zaduženost dodatno raste bez obzira što se ne vodi kao dio strogog proračunskog okvira.

I iz Međunarodnog monetarnog fonda stižu upozorenja da u slučajevima pojedinih zemalja razina zaduženosti ne ostavlja puno manevarskog prostora bez obzira kako se potrošnja knjigovodstveno tretirala.

Trenutačno je devet članica EU-a pod povećalom u okviru procedure prekomjernog proračunskog manjka. Hrvatska je zasad u dopuštenim okvirima, ali vrlo blizu predviđenoj gornjoj granici od tri posto BDP-a proračunskog manjka.