Hrvatska će u razdoblju od 2026. do 2030. godine 650 milijuna eura prihoda od prodaje emisijskih jedinica usmjeriti u projekte zelene tranzicije, smanjenja emisija stakleničkih plinova i povećanja energetske učinkovitosti.
Plan korištenja financijskih sredstava dobivenih prodajom emisijskih jedinica putem dražbi predstavila je u ponedjeljak ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković, istaknuvši da Hrvatska prvi put sustavno planira korištenje prihoda iz EU ETS sustava.
Prema njezinim riječima, sredstva će se u cijelosti usmjeriti u zelenu tranziciju i održivi razvoj, uključujući dekarbonizaciju gospodarstva, uvođenje niskougljičnih tehnologija i inovacija u industriji, poljoprivredi i drugim sektorima, ali i mjere za smanjenje energetskog siromaštva.
„Trgovanje emisijama CO₂ jedan je od najučinkovitijih mehanizama za smanjenje emisija stakleničkih plinova na razini Europske unije, a istodobno omogućuje i značajne prihode koje ćemo u cijelosti usmjeriti u zelenu tranziciju i održivi razvoj”, izjavila je Vučković.
Dodala je kako će se novac ulagati u daljnju dekarbonizaciju, smanjenje troškova za građane i poduzetnike te razvoj zelenog gospodarstva bez gubitka radnih mjesta. Među najvažnijim područjima ulaganja izdvojila je javni prijevoz, s ciljem smanjenja prometnih gužvi i emisija štetnih plinova.
Značajan dio sredstava bit će usmjeren i u energetsku obnovu, uključujući ugradnju dizalica topline i solarnih panela u kućanstvima i javnim institucijama. Ministrica je istaknula da bi te mjere trebale pomoći u smanjenju energetskog siromaštva i povećanju učinkovitosti javnog sektora.
Plan obuhvaća i ulaganja u gospodarenje otpadom, nabavu električnih vozila, zaštitu ekosustava te mjere prilagodbe klimatskim promjenama. Poseban naglasak stavljen je na sektore izvan EU ETS sustava, među kojima su zgradarstvo, poljoprivreda, gospodarenje otpadom te mala i srednja poduzeća.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen rekao je da prihodi od emisijskih jedinica predstavljaju jedan od najvažnijih izvora financiranja Fonda. Prema njegovim riječima, sredstva će biti usmjerena u energetsku obnovu zgrada, razvoj fotonaponskih elektrana, obnovljive izvore energije, e-mobilnost, dekarbonizaciju industrije te projekte prilagodbe klimatskim promjenama.
Balen je podsjetio da je Fond kroz dosadašnje programe obnovio oko 38 tisuća obiteljskih kuća i sufinancirao više od 15 tisuća sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, uglavnom fotonaponskih elektrana. Najavio je i novi javni poziv vrijedan 38 milijuna eura, usmjeren na jačanje otpornosti građana na energetsku krizu i ubrzanje zelene tranzicije.
Na predstavljanju je govorio i ravnatelj Uprave za klimatsku tranziciju Mario Stipetić, koji je predstavio Četvrti nacionalni plan za provedbu Stockholmske konvencije o postojanim organskim onečišćujućim tvarima u Hrvatskoj.
Pročitajte još:
Riječ je o tvarima koje se teško razgrađuju u okolišu, često su povezane s pesticidima i industrijskim procesima te mogu imati dugoročne štetne učinke na zdravlje ljudi i ekosustave. Hrvatska je stranka Konvencije od 2007. godine, a dosad je provela tri nacionalna plana.
Stipetić je rekao da novi plan definira aktivnosti za smanjenje izloženosti tim tvarima, jačanje sustava praćenja, sanaciju onečišćenih lokacija, bolje gospodarenje otpadom te informiranje javnosti. Plan će se, dodao je, provoditi kroz postojeće institucionalne kapacitete, bez dodatnog opterećenja državnog proračuna.
Oba predstavljena dokumenta bit će upućena u e-savjetovanje.
