Europska komisija radi na prijedlogu ciljeva elektrifikacije europske ekonomije kako bi se do 2040. uštedjelo oko 200 milijardi eura na uvozu fosilnih goriva čime se onda smanjuju i emisije stakleničkih plinova.
Kako napominju iz Bruxellesa, zbog iranskog sukoba i rasta cijena energenata Europska unija (EU) je potrošila dodatnih 50 milijardi eura na uvoz fosilnih goriva što snaži potrebu za ubrzanjem elektrifikacije.
Europska komisija planira objaviti dokument o elektrifikaciji gospodarstva 17. srpnja, a konačne ciljeve u smislu konačne energetske potrošnje za razdoblje do 2040. još treba do kraja definirati, prenosi Euronews.
U svakom slučaju namjera je da jasno definirani udio energije koju Europljani troše dolazi od električne energije umjesto od fosilnih goriva. To u praksi znači električna vozila umjesto onih na benzin i dizel, dizalice topline umjesto plinskih bojlera te električna industrijska oprema umjesto strojeva koji se pogone ugljenom ili plinom.
Jedna od opcija u razmatranju je obvezatno korištenje dizalica topline u javnim zgradama.
Dokument Europske komisije ističe da je geotermalna energija nedovoljno iskorištena.
“Ona može troškovno učinkovito zadovoljiti jedan posto potreba EU-a za električnom energijom te 25 posto potreba za grijanjem i hlađenjem ako se postavi odgovarajući okvir za to”, ističu iz Bruxellesa.
Hrvatska, kako je poznato, u zadnje vrijeme snažnije radi na pronalaženju i iskorištavanju geotermalnih izvora.
Europska komisija napominje da je EU već odradio dobar posao na strani opskrbe jer se oko 70 posto električne energije sada isporučuje iz domaćih čistih izvora, no upozorava da potražnja nedovoljno prati korak.
Foto: Hina/T.Pavlek
Jedan od problema je i što je struja u većini EU članica skuplja nego plin što, logično, ne potiče prijelaz na dizalice topline ili solarne panele.
Također, mrežna ograničenja i problemi s interkonekcijama među zemljama usporavaju ulaganja u čiste tehnologije.
U EU je stopa elektrifikacije 23 posto u čemu se zaostaje za azijskim gospodarstvima gdje je već na 30 posto.
Svjesna da je pohrana energije jedan od izazova, Europska komisija će predložiti da do 2030. kapacitet baterijskih spremnika dosegne 200 gigavata (GW). Trenutačno je to na oko 55 GW.
Bruxelles za val elektrifikacije cilja tri glavna potrošača fosilnih goriva – industriju, promet i zgrade.
Jedan od puteva za promicanje elekrifikacije bit će i reforma koja se odnosi na račune za struju kroz smanjenje poreza i drugih nameta te postupno dokidanje subvencija vezanih za fosilna goriva.
Kućanstva ne bi trebala plaćati više od 2,5 puta više za struju naspram ekvivalentne količine potrošnje plina, a industriji bi limit bio na dva puta više. Trenutačno jedino Finska i Švedska imaju taj omjer ispod dva puta, navodi se u dokumentu iz Bruxellesa.
Pročitajte još:
Industrija bi trebala dobiti financijsku potporu kroz prihode od proširenog sustava trgovanja emisijama, a u prometu bi se ubrzala elektrifikacija kroz porezne poticaje i širenje infrastrukture za punjenje.
Povoljni financijski aranžmani i smanjenje PDV-a bi trebali pomoći za ugradnju više dizalica topline.
Ono što je otegotna okolnost je da će mnoge od predloženih mjera zahtijevati novi zakonski okvir i provedbu u zemljama članicama, pa će trebati i određeno vrijeme da se zemlje članice o svemu dogovore.
