Hrvatska i još 11 članica EU-a traže nastavak financijske potpore za energetsku tranziciju

Od 2021. godine zemlje članice Europske unije (EU) su imale koristi od posebnog fonda kojim se financirao ubrzani prijelaz na obnovljive izvore energiije sa ciljem smanjivanja tradicionalne ovisnosti o fosilnim gorivima.

Sada 12 zemalja EU-a, među kojima je i Hrvatska, traži od Europske komisije da zadrži i proširi financiranje iz fonda kojim se članicama s nižom razinom dohotka omogućava potpora u energetskoj tranziciji i nakon 2030. godine. Njihov je argument da bi bez toga konkurentnost i energetska sigurnost čitavog EU-a mogla pretrpjeti štetu.

Pismo europskom povjereniku za klimatska pitanja Wopkeu Hoekstri, potpisali su predstavnici Hrvatske, Bugarske, Češke, Estonije, Grčke, Mađarske, Latvije, Litve, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije.

Riječ je o Modernizacijskom fondu koji predstavlja program financiranja EU-a namijenjen za 13 zemalja članica kako bi što brže ostvarile klimatske ciljeve, modernizirale energetske sustave i poboljšale energetsku učinkovitost. Osim spomenutih 12 zemalja u tom krugu još je Portugal.

Financiranje iz tog fonda zasad je predviđeno do 2030. godine, a potpisnice pisma ističu da je njegovo daljnje postojanje ključno za zemlje članice koje se suočavaju s velikim investicijskim potrebama u tranziciji prema čistoj energiji.

Novac koji se pribavlja za fond dolazi od aukcija na tržištu ugljika, odnosno od sustava trgovanja ugljični emisijama (ETS). Za razdoblje od 2021. do 2030. godine prikupljeno je preko 57 milijardi eura.

U pismu se navodi da je prerano razmišljati o gašenju tog fonda u okolnostima geopolitičke nestabilnosti i rasta cijene energenata.

“Pozivamo na nastavak postojanja i jačanje Modernizacijskog fonda i nakon 2030. godine te za značajno povećanje opsega financiranja u skladu s povećanim izazovima tranzicije”, ističe se u pismu koje je namjerno upućeno sada uoči revizije ETS sustava predviđene za sredinu srpnja.

Zemlje potpisnice napominju da im fond omogućuje ambiciozne i kapitalno intenzivne investiciije čime se doprinosi strateškoj otpornosti i smanjenju ovisnosti o uvozu fosilnih goriva.

Neke od zemalja posebice povijesno ovise o toj vrsti uvoza.

Poljska se, primjerice, dugo snažno oslanja na ugljen u proizvodnji struje i prijelaz na čistu energiju je za tu zemlju ekonomski i socijalno složen. Neke druge imaju naglašen problem starenja energetske infrastrukture dok izvori sredstava za ulaganje u modernizaciju nisu ni izbliza dovoljni.

“U vrijeme kada se mnogi europski instrumenti za financiranje suočavaju sa sve većom složenošću i administrativnim troškovima, Modernizacijski fond je potvrđen model za ostvarivanje klimatskih i energetskih ciljeva uz kvalitetno upravljanje procesom”, ocjenjuju predstavnici zemalja potpisnica u pismu kojeg je na uvid imao Euronews.

Štoviše, dodaju, taj okvir je pomogao jačanju javne potpore europskoj klimatskoj politici jer je ponudio vidljive koristi lokalnim zajednicama i ekonomiji.

Predstavnik mreže nevladinih organizacija za zaštitu okoliša i ljudska prava CEE Bankwatch Network Gligor Radečić smatra da dosadašnja stopa iskorištavanja sredstava iz fonda sugerira da te  zemlje trebaju dodatno vrijeme za tranziciju te daljnju potporu u hvatanju koraka s razvijenijim ekonomijama u EU.

Pritom upozorava da bi bilo kakvo podrivanje funkcioniranja ETS sustava bilo velik udarac za napore EU-a u dekarbonizaciji i u konačnici smanjilo raspoloživi novac za Modernizacijski fond.

Nedavno su predstavnici Bugarske, Češke, Grčke, Poljske, Rumunjske i Slovačke upozorili da su se proizvođači čelika, cementa, aluminija te kemijski sektor u tim zemljama našli stiješnjeni između rastućih troškova energije, geopolitičke nestabilnosti i pooštravanja ugljičnih pravila iz okvira ETS-a.