Preko pet milijuna industrijskih robota sada radi u tvornicama diljem svijeta, što je najveći ikad zabilježeni broj, pokazalo je World Robotics, godišnje izvješće Međunarodne federacije za robotiku (IFR).
Globalna operativna zaliha takvih robota porasla je prošle godine za devet posto na oko 5,08 milijuna jedinica.
Prema izvješću, godišnji broj instalacija industrijskih robota porastao je za 11 posto i prvi put premašio 600.000.
“Industrijska automatizacija napreduje velikom brzinom. Novi rekord od pet milijuna robota koji rade u tvornicama diljem svijeta više je nego dvostruko veći od broja zabilježenog prije sedam godina. Najsnažniji rast bilježi se u Aziji, a slijede Amerika. Europa napreduje sporijim tempom”, pojasnila je Jane Heffner, predsjednica IFR-a, neprofitne organizacije sa sjedištem u Frankfurtu koja prati industriju gotovo tri desetljeća.
Sporiji tempo rasta u Europi jasno se vidi u brojkama. Ukupan broj robota u uporabi u EU prvi je put 2025. premašio 700.000, dosegnuvši 712.000, što čini 84 posto svih robota koji rade diljem Europe.
“Prerađivački sektor Europske unije značajno je ulagao u automatizaciju”, rekla je Heffner.
Ukupan broj robota u uporabi porastao je za više od 80 posto od 2015., kada ih je bilo 390.000. Međutim, rast je zasad zaustavljen.
Broj novih instalacija diljem EU prošle je godine pao za 11 posto, na 60.500 jedinica, dok se istodobno u drugim dijelovima svijeta povećavao. Petogodišnja složena godišnja stopa rasta (CAGR) u EU je iznosila relativno skromnih tri posto.
Njemačka i dalje uvjerljivo prednjači kao najveće europsko tržište, s 41 posto svih instalacija u EU. No broj ondje instaliranih robota pao je za osam posto, na manje od 25.000, jer je njezin automobilski sektor, koji je i dalje najveći pojedinačni kupac, nastavio bilježiti pad.
Slijede Italija, Francuska i Španjolska, od kojih je svaka instalirala između 4.300 i 7.800 robota, pri čemu je broj instalacija u sve tri zemlje pao za dvoznamenkasti postotak.
Hrvatska je i dalje među manje robotiziranim članicama EU. Prema podacima IFR-a, u Hrvatskoj su 2023. instalirana 74 nova industrijska robota, što je bio rast od jedan posto u odnosu na prethodnu godinu. Za usporedbu, Slovenija je iste godine instalirala 880 robota, a Srbija 281.
S druge strane, robotizacija se u našoj zemlji sve više primjenjuje u različitim industrijama, od proizvodnje do medicine. Primjer je AD Plastik, koji koristi robotizirane proizvodne i lakirničke linije, dok DOK-ING razvija robotske sustave za rad u opasnim okruženjima, a RONNA Medical robotske sustave za neurokirurgiju.
Na svjetskoj razini, Kina je u istom razdoblju dodatno povećala prednost, instaliravši 354.000 robota, što je porast od 20 posto pa sada čini 59 posto ukupnog broja instalacija.
SAD je također prestigao Japan i postao drugo najveće svjetsko tržište, s gotovo 38.500 instaliranih robota, što je povećanje od 12 posto.
Iako se o njima puno priča i piše, humanoidni roboti i dalje predstavljaju vrlo malo tržište u usporedbi s etabliranim industrijskim robotima.
Pročitajte još:
Prema IFR-u, prošle je godine u svijetu prodano tek oko 7.000 humanoidnih robota za industrijsku i profesionalnu uporabu, što je prvi put da je ta organizacija pratila ovu kategoriju.
Mnogi su kupljeni kako bi se prikupljali podaci za treniranje AI modela, a ne za obavljanje konkretnih poslova, dok proizvođači automobila koji ih testiraju u pravilu koriste manje od deset takvih strojeva.
