Isabel Schnabel napustit će Europsku središnju banku 3. siječnja iduće godine, gotovo godinu dana prije isteka mandata.
Njezin odlazak u Međunarodni monetarni fond daje državama europodručja prvi konkretan rok u pregovorima o novom vodstvu ESB-a.
Do kraja 2027. završavaju i mandati člana Izvršnog odbora Philipa Lanea te predsjednice Christine Lagarde. Tko će naslijediti Lagarde zato ovisi i o tome kako će se raspodijeliti druga dva mjesta.
Dosad se utrka uglavnom promatrala kroz imena mogućih predsjednika. Španjolac Pablo Hernández de Cos i Nizozemac Klaas Knot već su se izdvojili među kandidatima, a Španjolska je pokazala interes da nakon gubitka potpredsjedničkog mjesta ponovno dobije važnu ulogu u ESB-u.
Schnabelin odlazak mijenja redoslijed pregovora: njezino mjesto otvara se prvo, Laneovo krajem svibnja, a Lagardeino krajem listopada.
Njemačka će željeti zadržati utjecaj nakon odlaska Schnabel. Francuska već ima predsjednicu ESB-a, ali mogla bi tražiti drugo važno mjesto kada završi Lagardein mandat. Španjolska želi prvi put doći na čelo banke. Nizozemska u Izvršnom odboru već ima Franka Eldersona, čiji mandat traje do prosinca 2028. godine. Svako imenovanje tako mijenja izglede ostalih.
Ako predsjednik postane Knot, države će morati odlučiti mogu li prihvatiti dva nizozemska člana u šesteročlanom Izvršnom odboru. To nije pitanje formalne zabrane, već političke ravnoteže.
Njemačkoj bi u takvom dogovoru moglo pripasti mjesto koje napušta Schnabel, dok bi se Francuska i Španjolska natjecale za utjecaj na izbor glavnog ekonomista.
Pobjeda Hernándeza de Cosa otvorila bi drukčiju podjelu. Španjolska bi dobila predsjednika, a Njemačka i Francuska usmjerile bi se na preostala imenovanja. Osobito je važno mjesto glavnog ekonomista: Lane tu dužnost obavlja kao član Izvršnog odbora, a njegove analize i javna objašnjenja monetarne politike snažno oblikuju raspravu o kamatnim stopama.
Izbor njegova nasljednika pokazat će i kakav stručni profil države žele uz novog predsjednika.
Treća je mogućnost da se Knot i Hernández de Cos međusobno blokiraju pa potporu dobije kompromisna osoba. Među imenima koja se spominju su predsjednica Europske investicijske banke Nadia Calviño i guverner finske središnje banke Olli Rehn.
Takav bi izbor promijenio pregovarački položaj velikih država, koje bi potom nastojale osigurati druga mjesta u odboru. Važna će biti i zastupljenost žena: odu li Schnabel i Lagarde, a na njihova mjesta dođu muškarci, među šest članova više neće biti nijedne žene.
Četvrti je scenarij da države odgađaju širi dogovor dok popunjavaju prvo upražnjeno mjesto.
Pročitajte još:
ESB je najavio da se Schnabeline zadaće nakon njezina odlaska po potrebi mogu privremeno raspodijeliti među preostalim članovima Izvršnog odbora. To bi kupilo vrijeme za pregovore, ali ne bi uklonilo potrebu da se tijekom iste godine odluči o Laneovu nasljedniku i novom predsjedniku.
Boris Vujčić u te pregovore ulazi s već osiguranim položajem. Hrvatski potpredsjednik preuzeo je dužnost u lipnju ove godine, a mandat mu traje do svibnja 2034.
