Europska unija (EU) bi mogla još više zaostati za SAD-om u utrci za osiguravanjem kritičnih minerala u trenutku kada se zapadne zemlje nastoje suprotstaviti kineskoj dominaciji u ključnim komponentama za obrambenu industriju i zelenu tehnologiju, upozoravaju europski dužnosnici i predstavnici industrije.
U zadnje dvije godine SAD je snažno uložio u pristup rijetkim zemnim metalima i drugim materijalima koji se koriste u strateškim tehnologijama, a posebice za one u kojima je Kina najveći svjetski proizvođač. Washington je od 2022. najavio ulaganja vrijedna 40 milijardi dolara preuzevši pritom udjele u nizu domaćih tvrtki koje se bave rudarskim sektorom.
Američka je vlada također snažno lobirala u korist američkih tvrtki pri natječajima za poslove u rudnicima u zemljama kao što su Demokratska Republika Kongo i Kenija.
EU i zemlje članice su ove godine namijenile oko šest milijardi eura u projekte vezane za minerale, no europska industrija upozorava da se Europa kreće sporo naspram SAD-a.
“Doista cijenim Amerikance jer oni imaju ideju i jurnu da je ostvare, dok mi u Europi oklijevamo uz previše administracije, razgovaramo i gubimo vrijeme”, rekao je za Financial Times Bernd Schaefer koji je glavni izvršni direktor udruge EIT RawMaterials koja predstavlja europski industrijski sektor za kritične sirovine.
SAD u međuvremenu radi na izgradnji koalicije zemalja koje bi radile zajedno i time zaobišle dobavnim lancima Kinu.
Problem je što to nastojanje izaziva skepticizam u Bruxellesu u kontekstu antagonističkog pristupa kojega ima administracija Donalda Trumpa prema EU-u.
“Gledamo kako raditi s partnerima koji slično razmišljaju kao što su Kanada i Japan, no ne isključujemo suradnju sa SAD-om. SAD pod Trumpom je nepredvidiv u nizu pitanja i ne možete očekivati da će sve biti OK”, rekao je jedan bivši europski dužnosnik.
Europski napori za osiguranjem dobavnih lanaca su se dosad uglavnom fokusirali na razradu strateških projekata u rudarenju, preradi i reciklaži koji bi brže dobivali dozvole iako istodobno ne bi bilo zajamčeno financiranje iz javnih sredstava.
S druge pak strane Trumpova administracija je snažno uložila u razvoj vlastitog dobavnog lanca uključujući udjele u proizvođačima rijetkih zemnih metala, kako u Europi tako i u SAD-u.
Pentagon je, primjerice, prošle godine uložio 400 milijuna dolara kako bi preuzeo 15 posto udjela u tvrtki MP Materials koja se bavi rijetkim mineralima.
Schaefer napominje da je nastao rizik da SAD u smislu kritičnih minerala za Europu postane druga Kina.
“Bez obzira slažete li se ili ne s načinom na koji Trumpova administracija osigurava dobavne lance za kritične sirovine, oni su u 18 mjeseci učinili više no Europa u zadnjem desetljeću”, izjavio je jedan od odvjetnika koji je konzultant kod europskih projekata rijetkih zemnih metala.
Tvrtka USA Rare Earth, u kojoj američka vlada ima 10 posto udjela, nedavno je kupila britansku tvrtku iz sektora rijetkih zemnih metala Less Common Metals te 13 posto udjela u sličnoj francuskoj tvrtki Carester.
Pročitajte još:
Europski revizorski sud upozorio je prije par mjeseci da je malo vjerojatno da će 75 strateških projekata, koje je izabrao Bruxelles, uspjeti ispuniti cilj do 2030. godine u razvoju domaćih izvora rijetkih minerala. Jedan od aktera u rudarskom sektoru napominje kako je financijska potpora u Europi prilično razočaravajuća te da je dobivanje dozvola ostalo dosta složeno.
Drugim riječima, davanja statusa strateških projekata je bio dobar marketing, no to ne mijenja bitno stanje stvari, poručuju industrijski akteri.
