Mala hrvatska poduzeća po zaposlenom stvaraju 36 posto manje dodane vrijednosti od velikih, pokazuju podaci OECD-a. Procjene za 2025. upućuju na oporavak produktivnosti, ali razlike u mogućnostima ulaganja i dalje ograničavaju manje poslodavce.
Hrvatska mala poduzeća, uključujući mikropoduzeća, zapošljavaju gotovo 53 posto radnika u nefinancijskom korporativnom sektoru, ali stvaraju tek 42 posto njegove bruto dodane vrijednosti.
Velike kompanije, s manje od 28 posto zaposlenih, ostvaruju gotovo 35 posto dodane vrijednosti. Prema izračunu na temelju OECD-ovih podataka za 2024., male tvrtke po radniku stvaraju približno 36 posto manje vrijednosti od velikih.
Ta razlika ograničava njihove mogućnosti povećanja plaća. Poslodavac koji po zaposleniku stvara manje vrijednosti teže financira rast troškova rada, osobito kada istodobno mora ulagati u opremu, poslovni prostor i razvoj.
Najizraženiji zaostatak bilježe najmanji poduzetnici. U Hrvatskoj je 2024. poslovalo 209.708 mikropoduzeća s manje od deset zaposlenih. Njihovih 402.726 zaposlenih stvaralo je 8,6 milijardi eura dodane vrijednosti, odnosno približno 21.400 eura godišnje po osobi.
U malim poduzećima, s deset do 49 zaposlenih, taj je iznos dosezao 31.100 eura, a u srednjima, s 50 do 249 zaposlenih, približno 33.800 eura. Razlika između mikro i malih poduzeća tako iznosi gotovo 10.000 eura godišnje po zaposleniku.
Velike kompanije ostvaruju više od polovice ulaganja
Razlike se vide i u investicijama. Velika hrvatska poduzeća, iako zapošljavaju manje od 28 posto radnika promatranog sektora, ostvaruju 54,37 posto ukupnih ulaganja. Na mala i srednja poduzeća, koja zapošljavaju više od 72 posto radnika, otpada preostalih 45,63 posto.
Veća ulaganja omogućuju produktivniju opremu, automatizaciju i povećanje proizvodnje bez razmjernog zapošljavanja. Manji poduzetnici češće ovise o raspoloživim radnicima i vlastitim financijskim sredstvima.
OECD-ovo istraživanje produktivnosti iz lipnja 2026. pokazuje da se zaostatak malih poduzeća povećava i međunarodno. Njihova produktivnost 2013. dosezala je 70,5 posto produktivnosti velikih kompanija, a 2024. približno 65 posto. U industriji je omjer bio manji od polovice.
Veličina ipak nije jedino objašnjenje. OECD nalazi da je deset posto najproduktivnijih poduzeća u prosjeku oko sedam puta produktivnije od deset posto najmanje produktivnih u istoj zemlji i djelatnosti. Razlike nastaju i zbog tehnologije, vrste proizvoda, poslovnog modela te mogućnosti naplate veće cijene.
Podaci za 2025. donose povoljniji signal
Prema procjeni Europske komisije, hrvatskim malim i srednjim poduzećima u 2025. realna dodana vrijednost trebala je porasti 3,4 posto, a zaposlenost 2,6 posto. Takav odnos upućuje na rast realne produktivnosti po zaposlenom, nakon što je 2024. zaposlenost rasla brže od dodane vrijednosti.
Na razini Europske unije 2025. realna dodana vrijednost malih i srednjih poduzeća porasla je 2,5 posto, a zaposlenost jedan posto, navodi Komisija u izvješću.
Pročitajte još:
Hrvatska mala i srednja poduzeća prema posljednjoj usporedivoj OECD-ovoj razini iz 2024. stvarala su oko 33.000 eura dodane vrijednosti po zaposlenom, nasuprot gotovo 58.000 eura u Europskoj uniji.
Za manje poslodavce rast plaća zato ostaje povezan s ulaganjima i sposobnošću stvaranja veće vrijednosti po radniku. Pritom OECD-ovi podaci pokazuju da pojedina mala poduzeća mogu dosegnuti produktivnost velikih. Presudna je ekonomska vrijednost njihova poslovanja, a ne sam broj zaposlenih.
