Hrvatska zbog nedostatka radnika mora povećavati produktivnost i s manjim brojem zaposlenih stvarati veću vrijednost, poručio je predsjednik Hrvatske udruge poslodavaca Mislav Balković na konferenciji Digitalna (R)evolucija.
Digitalizacija i umjetna inteligencija zato nisu samo tehnološko, nego prvorazredno gospodarsko pitanje, rekao je Balković na konferenciji u organizaciji HUP-a.
Istaknuo je da rast plaća mora počivati na zdravim i održivim osnovama te upozorio da su troškovi rada posljednjih godina rasli dvostruko brže od produktivnosti. Dodao je da je i sama produktivnost u Hrvatskoj rasla razmjerno dobro u usporedbi s europskim konkurentima.
„Moramo s manjim brojem ljudi stvarati veću vrijednost da bismo održali postojeći socioekonomski model“, rekao je Balković, upozorivši da posljedice visokih troškova rada osobito osjećaju radno intenzivne kompanije.
Ako se nastavi povećavanje minimalne plaće i ukupnog troška rada, pri određivanju njihova rasta trebalo bi uzeti u obzir kretanje produktivnosti i inflacije, smatra predsjednik HUP-a. Istodobno bi trebalo povećavati učinkovitost javnog sektora.
„Gotovo svaka treća zaposlena osoba u Hrvatskoj radi u državnoj upravi ili državnim poduzećima, dok je Hrvatska prema trošku javnog sektora treća u Europi, iza Finske i Danske“, ustvrdio je Balković.
Digitalizacija i umjetna inteligencija, prema njegovim riječima, ključne su za povećanje konkurentnosti. Iako poduzetnici u Zagrebu ili Osijeku imaju pristup istoj tehnologiji kao oni u Berlinu ili Amsterdamu, sama dostupnost tehnologije ne jamči da će ona biti pretvorena u veću dodanu vrijednost.
Europa, a osobito Hrvatska, kasni u primjeni umjetne inteligencije, upozorio je Balković, dodavši da su potrebna veća ulaganja u tehnologiju, znanje i produktivnost.
HUP predlaže da se najmanje trećina sredstava dostupnih hrvatskom gospodarstvu u novom višegodišnjem financijskom okviru Europske unije usmjeri privatnom sektoru za ulaganja u ta područja.
Balković je upozorio i na slabije povlačenje europskog novca za istraživanje i inovacije. Prema iskustvu HUP-a s programom Horizon, Hrvatska povlači tek oko desetine sredstava koja bi joj bila dostupna s obzirom na veličinu gospodarstva.
Umjetnu inteligenciju koristi 62 posto poduzeća
Na konferenciji su predstavljeni rezultati drugog nacionalnog B2B AI Barometra, HUP-ova istraživanja o primjeni umjetne inteligencije u hrvatskom gospodarstvu.
Udio poduzeća koja koriste AI povećan je na 62 posto, što je 17 postotnih bodova više nego prošle godine. Istraživanje je provedeno na reprezentativnom uzorku od 781 poduzeća.
Udio poduzeća dobro upoznatih s umjetnom inteligencijom porastao je s 44 na 53 posto. AI se sve češće povezuje s korisnošću, dok se razina povjerenja nije znatnije promijenila. Smanjen je, međutim, udio ispitanika koji umjetnoj inteligenciji ne vjeruju.
Primjena AI-ja postupno se širi izvan generiranja sadržaja i marketinga. Umjetna inteligencija sada se koristi u 18 posto proizvodnih i operativnih procesa, 12 posto administrativnih te deset posto financijskih i kontroling procesa.
Predsjednik Uprave Klimaopreme Sergio Galošić rekao je da se usvajanje umjetne inteligencije u kompanijama odvija kroz nekoliko razina. Počinje individualnom uporabom i prepoznavanjem mogućnosti, nastavlja se uključivanjem AI-ja u procese i donošenje odluka, a završava potpunom integracijom koja može promijeniti način poslovanja kompanije.
Habijan najavio akcijski plan vrijedan 383 milijuna eura
Ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan rekao je da je Hrvatska ostvarila određene pomake u razvoju digitalne infrastrukture, ali da daljnji razvoj umjetne inteligencije ovisi i o ljudskim potencijalima te kvalitetnom regulatornom okviru.
Kao ključna područja izdvojio je digitalnu infrastrukturu, ljudske potencijale i vještine te regulaciju. Hrvatska je, prema njegovim riječima, u pojedinim segmentima digitalne infrastrukture iznad prosjeka Europske unije, dok osnovne digitalne vještine ima 63 posto građana.
Kod reguliranja umjetne inteligencije potrebno je pronaći ravnotežu između zaštite građana i poticanja inovacija, rekao je Habijan. Kao moguće prepreke izdvojio je prenormiranost, dugotrajnost europskog zakonodavnog procesa i preklapanje pojedinih propisa.
Najavio je nacionalni plan razvoja umjetne inteligencije do 2032. godine, uz prvi akcijski plan vrijedan 383 milijuna eura. Gotovo polovica tog iznosa trebala bi biti usmjerena gospodarstvu.
Pročitajte još:
Govoreći o digitalizaciji javne uprave, Habijan je naveo da se 86 posto promjena u sudskom registru sada provodi elektroničkim putem, dok se preostalih 14 posto zahtjeva još podnosi u papirnatom obliku.
Najavio je i nastavak rada na primjeni umjetne inteligencije u pravosuđu i javnoj upravi te aktivnosti usmjerene na zaštitu djece u digitalnom okruženju.
