Povoljni vjetrovi pušu za plavu ekonomiju jer investicije se zahuktavaju, fondovi posvećeni ulaganjima vezanim uz more rastu i sve više ulagača okreće pogled prema mogućnostima koje nudi gospodarstvo vezano za more.
Jedan od najjasnijih znakova tog trenda, kako navode iz Europske komisije, je povećanje broja takozvanih ‘plavih fondova’, odnosno investicijskih fondova koji su specifično usredotočeni na sektore kao što su akvakultura, energija mora te oceanske tehnologije.
Drugim riječima, takvi fondovi nisu više izolirani igrači već su postali dio šire investicijske scene koja uključuje fondove rizičnog i privatnog kapitala te korporativne fondove.
Bruxelles je objavio ulagačko izvješće BlueInvest Investor Report za 2026. godinu u kojemu se ističe da je u plavoj ekonomiji u Europskoj uniji (EU) aktivno 159 privatnih fondova. Oko tri milijarde eura dolazi iz fondova koji su u cijelosti posvećeni toj gospodarskoj niši dok oko 11 milijardi eura dolazi iz fondova koji su joj djelomično izloženi.
To pak pokazuje da, osim ulagača općeg tipa, sve se više šire takozvani specijalizirani oblici ulaganja.
Tvrtke rizičnog kapitala vodeći su profil ulagača. Iako mnoge nisu ekskluzivno fokusirane na projekte vezane uz more i ocean, sve više podupiru start-up tvrtke koje rade u područjima kao što su voda, klima i održive tehnologije.
Fondovi privatnog kapitala i korporativni ulagači pokazuju sve veće zanimanje u područjima vezanim za infrastrukturu, energiju i dekarbonizaciju.
Ono što se vidi kao poteškoća je da je financiranje u kasnijim fazama razvoja još uvijek manje izdašno, odnosno relativno ograničeno, pa to otežava skaliranje ili povećanje prihoda brže od troškova.
Na upit o tome koji su sektori plave ekonomije financijski najprivlačniji ulagači su odgovorili da su to pomorski prijevoz, brodogradnja i luke, zatim plava obnovljiva energija, upravljanje vodama te plava biotehnologija. Nešto niže su bili rangirani, premda također sa solidnim interesom, akvakultura, prikupljanje znanstvenih i inih podataka o moru i oceanu, zaštita i obnova okoliša te obalni i nautički turizam.
Ipak, u Europskoj komisiji smatraju da izazov i dalje ostaje to što još uvijek nema dovoljno investicija u plavu ekonomiju u odnosu na potencijal koji nudi, a razlog je i u tome što dio ulagača zapravo ni nema dovoljno informacija o tome koje su sve mogućnosti i kako da se najbolje uključe.
Upravo izvješće koje je objavila Europska komisija nudi detaljnu analizu svih sektora, a navodi i inovativne tvrtke koje su počele raditi na pojedinim projektima među kojima je iz 12 iz Hrvatske.
Pročitajte još:
Među njima je i tvrtka Elnav o kojoj smo nedavno pisali i koja je fokusirana na brzo detektiranje naftnih mrlja u Jadranu.
Projekti, primjerice, uključuju novu metode za uklanjanje ugljičnog dioksida, solarne električne katamarane, inovativan način obalne zaštite od poplavljivanja ili aluminijske brodove za marikulturu.
Inače, na popisu BlueInvest inicijative, pokrenute 2019. godine, ima 702 inovativna projekta koja su u potrazi za financiranjem, a procjena je da je jaz u financiranju projekata iz područja plave ekonomije između 60 i 70 milijardi eura.
