Zemlje Europske unije (EU) su do kraja prošle godine potrošile tek nešto više od polovice novaca iz instrumenta oporavka i otpornosti koji je pokrenut 2021. kao odgovor na pandemijski ekonomski šok.
Cijeli taj paket je vrijedan 577 milijardi eura od čega se 360 milijardi eura odnosi na bespovratna sredstva, a 217 milijardi eura na zajmove.
Rujan ove godine je zadnji rok za podnošenje zahtjeva za isplatu neiskorištenih novaca.
Prema podacima koje je prikupio Eurostat, do kraja 2025. utrošeno je oko 310 milijardi eura ili oko 53 posto ukupnog raspoloživog iznosa.
Najveći pojedinačni iznosi se odnose na Italiju, Španjolsku i Poljsku i stupanj iskorištenosti je osjetno različit.
Italiji je dodijeljeno 194,4 milijarde eura, a utrošila je 56 posto. Španjolska ima na raspolaganju 102,6 milijarde eura uz stupanj iskorištenosti od 44 posto dok je Poljska tek na 26 posto za svojih 54,7 milijardi eura. Problem za Poljsku je bilo zadržavanje isplata zbog nesuglasica Bruxellesa i prethodne tamošnje konzervativne vlade, a isplate su ubrzane nakon dolaska Donalda Tuska na premijerski položaj.
Hrvatskoj raspoloživi iznos je 10,04 milijarde eura od čega je 5,78 milijardi eura bespovratnih novaca i 4,25 milijardi eura u zajmovima. Dosad je uplaćeno već 7,29 milijardi eura što je stupanj povlačenja sredstava od vrlo solidnih 72,6 posto.
No, od ukupno raspoloživog iznosa do kraja prošle godine je bilo potrošeno 42,7 posto novaca.
Dosadašnji novac je isplaćen u obliku osam bespovratnih tranši i četiri kredita, a preostale dvije uplate bi se trebale sastojati od dva bespovratna iznosa i dva zajma. Naravno, i Hrvatska ima vremena do kraja rujna podnijeti zahtjeve.
Mađarska, zbog stalnog sukoba Bruxellesa i Orbana, je slabo povlačila sredstva, pa je od predviđenih 10,43 milijarde do kraja prošle godine bila potrošila tek 19,7 posto.
Slovenija je od dodijeljenih 2,08 milijardi eura uspjela utrošiti 64 posto.
Po riječima ekonomista za Europu u Goldman Sachsu Filippa Taddeia, nešto slabija apsorpcija sredstava na razini EU-a od očekivane je djelomično uzrokovana problemima nastalim zbog rata u Ukrajini koji su doveli do uskog grla u dobavnim lancima i usporili građevinske radove.
Tako je najveći dio potrošnje na infrastrukturne projekte pao na 2025. i ovu godinu.
Po riječima Taddeia, dodatni ukupni utjecaj instrumenta za oporavak i otpornost na bruto društveni proizvod EU-a bio je oko 0,8 do jedan posto godišnje u razdoblju od 2021. do 2026. godine, navodi Financial Times.
“Utjecaj na gospodarski rast u srednjem roku moći ćemo najbolje procijeniti u razdoblju od dvije godine od završetka programa. Da nije bilo energetskog šoka sigurno je da bi utjecaj instrumenta bio bitno izraženiji”, ocijenio je Taddei.
Zemljama EU-a dosada je isplaćeno 405 milijardi eura od čega je potrošeno spomenutih 310 milijardi.
Predviđeno je da isplate, na temelju preostalih odgovarajuće podnešenih zahtjeva, budu obavljene do kraja ove godine.
Produljenja rokova vjerojatno neće biti jer su neke štedljivije zemlje, kao što je Nizozemska, pristale na zajedničko zaduživanje samo pod uvjetom strogog pridržavanja roka do kraja 2026.
Inače, Njemačkoj je iz programa oporavka i otpornosti dodijeljen relativno mali iznos od 30,3 milijarde eura, a Francuskoj 40,3 milijarde eura. Njemačka je već potrošila 80 posto, a Francuska 94 posto.
Nizozemska ima na raspolaganju 5,44 milijarde eura i potrošila je 86 posto.
Pročitajte još:
Izvorno je plan zajedničkog posuđivanja na razini EU-a trebao biti 755 milijardi eura, no neke zemlje poput Francuske i Njemačke nisu pokazale preveliki interes jer su se mogle zadužiti jeftinije nego EU ili naprosto nisu htjele da im dug raste.
Eulalia Rubio, istraživačica s pariškog instituta Jacques Delors, kaže da je visoka iskoristivost u slučaju Francuske i Njemačke moguće odraz dobrog administrativnog kapaciteta i prirode projekata.
