Ugljični porez prijeti i letovima izvan EU-a, lobiranje živo na svim stranama

Hrvatska ima tri zračne luke s interkontinentalnim letovima – Zagreb, Dubrovnik i Split – a moguće nametanje ugljičnog poreza na takve letove iz Europske unije (EU) moglo bi dovesti do toga da pojedini prijevoznici razmotre isplativost nekih letova što onda potencijalno ostavlja trag na pojedine destinacije.

EU, odnosno njezini dužnosnici koji se bave klimatskim pitanjima, ulaze u razgovore s konkretnim prijedlogom s predstavnicima zrakoplovnih tvrtki i nevladinih organizacija. U tom kontekstu će ovaj tjedan biti predstavljen i širi preustroj europskog sustava trgovanja emisijama (ETS).

Taj sustav nalaže tvrtkama plaćanje za pokrivanje ugljičnih emisija, a cilj je da se potiču zelene investicije. No, kako su cijene energije porasle zbog bliskoistočnog sukoba ima sve više onih koji krive ETS za stvaranje dodatnog pritiska na ionako velike troškove.

ETS trenutačno pokriva samo letove unutar EU-a. Dakle, prijevoznici koji, primjerice, lete iz Dublina za Pariz moraju platiti naknadu, a oni koji lete iz Pariza za New York ne moraju. Europski dužnosnici stoga smatraju da je vrijeme da se proširi sustav naplate na sve letove iz EU-a budući da alternativni načini za smanjivanje emisija u zračnom prometu nisu dali rezultate.

“Pokušat ćemo argumentirati to što želimo napraviti i čut ćemo što o tome misle predstavnici sektora”, prenosi Financial Times riječi jednog europskog dužnosnika.

Prijevoznici na kratkim udaljenostima, kao što je Ryanair, kritizirali su trenutačni okvir smatrajući da on potiče turiste da idu na odmor na odredišta izvan Europe. Drugim riječima, pravila oko ETS-a i održivog goriva mogu učiniti odmor u Turskoj jeftinijim no u Grčkoj.

Ugljično oporezivanje dalekih letova zasigurno će naići na otpor prijevoznika kao što su British Airways ili Air France koji najviše zarađuju na globalnim rutama, a slična se reakcija očekuje i iz SAD-a.

“Jednostavno činimo ono što imamo pravo učiniti, ali svjesni smo geopolitičke osjetljivosti i ne očekujemo da će stvar ići lagano”, izjavio je drugi europski dužnosnik.

Organizacije za zaštitu okoliša već dulje vrijeme pozivaju da se ETS proširi na sve letove ističući kako bi to donijelo značajne prihode zbog visoke razine emisija. Iako na zračni promet otpada tek tri posto ugljičnih emisija globalno u energetskom sektoru, u EU je ugljični trag od početka primjene ETS-a 2005. u tom području povećan za 30 posto, navodi klimatski think-tank Transport i okoliš.

Trenutačno ETS dodaje sedam eura na cijenu zrakoplovne karte unutar EU-a, procjenjuje taj think-tank. Ako se režim proširi na sve odlazne letove, prosječan dodatni trošak bi bio 45 eura po karti dok bi do 2030. EU i zemlje članice ostvarile prihode od 17 milijardi eura.

Naravno da će u situaciji snažnog rasta cijena zrakoplovnog goriva zračni prijevoznici pružiti otpor bilo čemu što dodatno poskupljuje letove. Sama primjena ETS-a na sve odlazne letove zakonski je izglasana prije više od jednog desetljeća, no lobiranje zračnih prijevoznika je dovelo do stalnih odgoda.

Trenutačna odgoda istječe krajem ove godine.

Na globalnoj razini postoji dobrovoljna shema naknada za ugljične emisije u zračnom prometu, no nju službeno ne podržavaju mnoge zemlje, uključivo SAD, Indiju i Kinu.

Ako SAD i drugi ne primjenjuju tu shemu, mi ne možemo to učiniti za njih, no to stvara argument za tvrdnju da zračni prijevoznici ne bi trebali plaćati ugljični porez samo za letove unutar Europe, ističu europski dužnosnici.