Naširoko je poznato da, poglavito u nekim sektorima kao što su građevina ili turizam, u Hrvatskoj kronično nedostaje radne snage, pa poznavanje najbržeg zakonitog puta za zapošljavanje stranih radnika postaje za nemali broj tvrtki iznimno važno.
Zadnjeg dana proteklog mjeseca stupile su na snagu izmjene i dopune Pravilnika o boravku državljana trećih zemalja u Hrvatskoj čime su uvedena, uz ostalo, dodatna pravila za smještaj i zdravstvenu dokumentaciju.
Inače, po podacima Ministarstva unutarnjih poslova, do kraja travnja ove godine u Hrvatskoj je izdano 64.775 dozvola za rad i boravak stranaca naspram 68.213 takvih dozvola u istom razdoblju lani.
Najviše ili 24.357 dozvola je izdano u sektoru turizma i ugostiteljstva nakon čega slijedi građevina sa 17.739 dozvola.
Do kraja travnja ove godine više od 5.000 dozvola je izdano državljanima Bosne i Hercegovine (11.858), Filipina (10.874), Nepala (9.488), Srbije (9.375) i Sjeverne Makedonije (5.009).
Ostale zastupljenije zemlje su Indija, Uzbekistan, Kosovo, Egipat i Albanija.
Direktor računovodstvene tvrtke Brojevi Bruno Cvitanović je sažeo najbitnije detalje na temu zapošljavanja stranih radnika.
Državljanin treće zemlje može raditi samo na onim poslovima za koje mu je izdana dozvola za boravak i rad ili potvrda o prijavi rada. Uz to, može raditi samo kod onog poslodavca s kojim je zasnovao radni odnos.
Umjesto kvotnog sustava, od 1. siječnja 2021. postoji test tržišta rada. Prije zapošljavanja stranog radnika mora se provjeriti postoji li mogućnost zapošljavanje radnika s domaćeg tržišta rada.
Test tržišta rada traje najduže 15 dana. U tom razdoblju Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) mora istražiti ima li u evidenciji nezaposlenih osoba koji udovoljavaju traženim uvjetima te ih uputiti poslodavcu.
Ako se uvidom u evidenciju nezaposlenih osoba utvrdi da postoje osobe na domaćem tržištu koje ispunjavaju poslodavčeve uvjete iz testa tržišta rada, HZZ će te osobe uputiti poslodavcu.
Ako test tržišta rada pokaže da u evidenciji nezaposlenih osoba nema raspoloživih osoba koje ispunjavaju zahtjeve, poslodavac može podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad. To se mora učiniti u roku od 90 dana od dana zaprimanja obavijesti o rezultatu testa tržišta rada. Test tržišta rada nije potreban za deficitarna zanimanja.
Zahtjev za izdavanje dozvole za boravak i rad podnosi se elektroničkim putem na mrežnoj stranici HZZ-a.
U tom zahtjevu potrebno je priložiti ugovor o radu, dokaz o ispunjavanju uvjeta traženih u testu tržišta rada, dokaz o potrebnim kompetencijama radnika, rješenje o priznavanju inozemne stručne kvalifikacije kod reguliranih profesija te potvrde o zdravstvenom stanju.
Ugovor o radu ne smije sadržavati diskriminatorne odredbe kojima se radnik državljanin treće zemlje stavlja u nepovoljniji položaj od ostalih radnika zaposlenih u Hrvatskoj. Plaća koja je ugovorena ne smije biti manja od plaće koju primaju zaposleni u Hrvatskoj u zanimanju za koje se izdaje dozvola za boravak i rad.
HZZ će dati pozitivno mišljenje ako je poslodavac podmirio sve obveze poreza i doprinosa, nije pravomoćno osuđen iz područja radnih odnosa i socijalnog osiguranja niti je utvrđeno postojanje neprijavljenog rada.
Pritom pravna osoba mora u zadnjih šest mjeseci imati promet od najmanje 10 tisuća eura mjesečno, a ako je poslodavac fizička osoba 15 tisuća eura.
Područna služba odnosno ured HZZ-a neće izdati pozitivno mišljenje ako je broj zaposlenih radnika na puno radno vrijeme koji su državljani Hrvatske, odnosno države članice Europskog gospodarskog prostora ili Švicarske kod poslodavca manji od 16 posto ukupno zaposlenih. Ako je pak riječ o deficitarnom zanimanju, HZZ će izdati pozitivno mišljenje ako je njihov broj najmanje osam posto.
Na temelju pozitivnog mišljenja HZZ-a policijska uprava ima obvezu odlučiti u roku od petnaest dana od dana podnošenja urednog zahtjeva.
Prije izdavanja dozvole u određenim je slučajevima potrebno osigurati zadužnicu. Naime, poslodavac je treba dostaviti policiji kad se dozvola izdaje na temelju mišljenja HZZ-a za radnika iz treće zemlje kojem je potrebna viza za ulazak u Hrvatsku.
Foto: Pixabay.com
Uz svaki zahtjev prilaže se izjava o primjerenom smještaju i prateća dokumentacija kao što je ugovor o najmu. Ako poslodavac radniku osigurava smještaj ili posreduje u smještaju mora moći dokazati da je smještaj primjeren. Za jednog radnika smještaj mora imati najmanje 14 kvadranih metara. Za svaku dodatnu osobu mora imati još najmanje šest kvadrata. Ako radnik plaća smještaj, najamnina ne smije biti veća od 30 posto njegove neto plaće i ne smije se automatski skidati s plaće.
Ako su više od četiri punoljetna strana radnika smješteni u stanu u zgradi s četiri ili više stanova treba provjeriti postoji li suglasnost suvlasnika. Jedini je izuzetak ako su radnici bliski srodnici.
Dozvola za boravak i rad izdaje se na vrijeme koje je potrebno za obavljanje posla. To vrijeme treba se odraziti u vremenu na koje je sklopljen ugovor o radu ili drugi odgovarajući ugovor. Najdulji mogući rok je do tri godine.
Zahtjev za produljenje dozvole za boravak i rad podnosi se policijskoj upravi ili postaji putem sustava e-Građani prema boravištu radnika. Zahtjev je potrebno podnijeti najkasnije 30 dana prije isteka roka važeće dozvole za boravak i rad.
Pročitajte još:
Ako poslodavac koji je fizička osoba zasnuje radni odnos s državljaninom treće zemlje koji nema dozvolu za boravak i rad predviđena je kazna do dvije do šest tisuća eura.
U slučaju pravnih osoba to je od pet do 15 tisuća eura.
Ista kazna vrijedi za pravne osobe ako se stranog radnika zaposli na poslovima za koje mu nije izdana dozvola za rad. Kod fizičkih osoba poslodavaca to je između 1.500 i tri tisuće eura.
