Ministri financija skupine G7 sastali su se u ponedjeljak u Parizu kako bi pokušali pronaći zajednički odgovor na gospodarske napetosti, inflacijske rizike i sve veću volatilnost na tržištu obveznica nakon rata u Iranu.
Sastanak se održava u trenutku kada rast cijena energije ponovno povećava strah od inflacije, a ulagači sve više računaju na mogućnost novih povećanja kamatnih stopa središnjih banaka. Obveznice su u ponedjeljak nastavile padati od Tokija do New Yorka, pri čemu je pritisak posebno važan za Japan, koji se već dulje vrijeme nosi s osjetljivim tržištem državnog duga.
Francuski ministar financija Roland Lescure, domaćin sastanka, odbacio je tvrdnju da se tržišta obveznica urušavaju.
“Prolaze kroz korekciju, ne bih rekao da se urušavaju”, rekao je Lescure novinarima pri dolasku na sastanak.
Dodao je da su se vremena promijenila i da javni dug više nije tema koju vlade mogu ignorirati.
“Više nismo u razdoblju u kojem javni dug nije tema”, rekao je.
Na sastanku će sudjelovati i predstavnici središnjih banaka G7. Prema francuskom ministarstvu financija, razgovarat će se o tome kako države mogu koordinirati odgovor na šokove poput inflacije kroz privremene, ciljane i reverzibilne mjere.
Predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, upitana brine li je rasprodaja obveznica, kratko je odgovorila: “Uvijek brinem, to mi je posao.”
Pariški sastanak trebao bi pripremiti teren za summit čelnika G7 koji će se od 15. do 17. lipnja održati u francuskom Evianu. No razlike među članicama skupine otežavaju pokušaje da se prema javnosti pošalje poruka jedinstva.
Jedna od glavnih tema bit će globalne ekonomske neravnoteže. Lescure je uoči sastanka rekao da je način na koji se globalno gospodarstvo razvijalo posljednjih desetak godina “jasno neodrživ”. Pritom je ukazao na obrazac u kojem Kina premalo troši, Sjedinjene Države previše troše, a Europa premalo ulaže.
Takve neravnoteže sve više potiču trgovinske napetosti i povećavaju rizik naglog prilagođavanja na financijskim tržištima.
Lescure je priznao da razgovori neće biti jednostavni, posebno s američkom stranom.
“Neću vam reći da se slažemo oko svega, uključujući, naravno, prije svega naše američke prijatelje”, rekao je.
Sastanak dolazi nakon nedavnog susreta američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga u Pekingu. Taj je summit donio ograničene konkretne gospodarske pomake, dok su napetosti oko Tajvana i trgovine ostale prisutne ispod diplomatski uglađene površine.
Ministri financija G7 očekuju ažurirane informacije o odnosima SAD-a i Kine, ali i o američkim naporima za ponovno otvaranje Hormuškog tjesnaca. Kroz taj strateški prolaz prolazi velik dio svjetske nafte, a poremećaji u opskrbi već su povećali cijene energije i pritisak na inflaciju.
Američki ministar financija Scott Bessent rekao je da je put u Kinu bio vrlo uspješan. Najavio je i da će od G7 tražiti strože sankcije usmjerene na iranski “ratni stroj”.
Osim inflacije, duga i trgovinskih napetosti, važna tema sastanka bit će kritični minerali i rijetke zemlje. Članice G7 žele smanjiti ovisnost o Kini, koja dominira lancima opskrbe materijalima ključnima za električna vozila, obnovljive izvore energije, obrambene sustave i napredne tehnologije.
Lescure je rekao da G7 želi jaču koordinaciju u praćenju tržišta, predviđanju poremećaja i razvoju alternativnih izvora opskrbe, uključujući zajedničke projekte među savezničkim gospodarstvima.
Cilj je, kako je rekao, osigurati da “nijedna zemlja više nikada ne može imati monopol” nad takvim materijalima.
Pročitajte još:
Među mogućim alatima spominju se zajedničke kupnje, poticanje domaćih ulaganja, stabilizacijski mehanizmi za proizvođače, minimalne cijene i, moguće, carine.
Sastanak u Parizu zato ima širi značaj od klasične rasprave ministara financija. G7 pokušava odgovoriti na nekoliko povezanih kriza odjednom: rat koji podiže cijene energije, obveznička tržišta koja kažnjavaju visoke dugove, trgovinske neravnoteže između SAD-a, Kine i Europe te ovisnost Zapada o kineskim sirovinama. U pozadini svega stoji isto pitanje: može li najrazvijeniji dio svijeta koordinirati ekonomski odgovor prije nego što se tržišna korekcija pretvori u novu krizu.
