Hrvatski zavod za zapošljavanje u protekle je četiri godine korisnicima dodijelio gotovo 63.500 vaučera za dodatno obrazovanje, a za tu je svrhu isplaćeno 54,3 milijuna eura.
Prema podacima HZZ-a, 66 posto nezaposlenih korisnika vaučera zaposlilo se unutar šest mjeseci od završetka obrazovanja. Najviše ih se zaposlilo u trgovini na veliko i malo te u prerađivačkoj industriji, dok se 17 posto korisnika zaposlilo u djelatnosti koja odgovara sektoru programa koji su završili.
Vaučere za stjecanje dodatnih znanja i vještina od 1. travnja 2022. mogle su zatražiti zaposlene i nezaposlene osobe, uz uvjet da imaju najmanje 15 godina i završenu osnovnu školu. Do kraja prošle godine dodijeljeno ih je 63.460, najviše u 2025. godini, kada ih je bilo 23.394. Najmanje ih je dodijeljeno u početnoj 2022. godini, njih 7.090.
U 2023. godini dodijeljena su 8.424 vaučera, u 2024. gotovo 14.000, a u ovoj godini 10.607.
Vaučeri su se dodjeljivali za stjecanje zelenih, digitalnih i ostalih deficitarnih vještina, u skladu s potrebama tržišta rada. Polovica dodijeljenih vaučera, njih 32.257, odnosila se na digitalne vještine. Oko 8.500 vaučera bilo je za zelene vještine, dok je nešto više od 22.600 bilo u kategoriji ostalih programa.
Najtraženiji programi obrazovanja bili su pomoćnik u nastavi, s 5.873 dodijeljena vaučera, temeljne digitalne vještine s 5.599, internetski marketing i brendiranje s 5.445, osobni asistent s 3.370 i knjigovođa s 3.272 vaučera.
Žene su u sve četiri godine češće koristile vaučere od muškaraca. Činile su 60 posto korisnika, dok je udio muškaraca bio 40 posto.
Većina korisnika bila je u punoj radnoj dobi. Osobe od 30 do 54 godine činile su 61,2 posto korisnika, mladi od 15 do 29 godina 30,5 posto, a stariji od 55 godina 8,4 posto. HZZ navodi da skupina korisnika starijih od 55 godina bilježi kontinuiran blagi rast, na račun mlađih korisnika.
Vaučere su najviše koristile zaposlene osobe. Od ukupno oko 63.500 dodijeljenih vaučera, njih 44.200, odnosno gotovo 70 posto, dodijeljeno je zaposlenima, dok je 19.200, odnosno 30 posto, dodijeljeno nezaposlenima.
Gledano po područnim službama i uredima HZZ-a, najveće zanimanje za vaučere zabilježeno je u Zagrebu, gdje ih je dodijeljeno gotovo 15 tisuća. Slijede Osijek i Split s po 5.600, Rijeka s oko 3.800 i Slavonski Brod s nešto više od 3.000 vaučera. Najmanje ih je dodijeljeno u područnom uredu Gospić, njih 466.
HZZ potvrđuje da je kraj lipnja predviđen kao završetak financiranja vaučera za zelene i digitalne vještine sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ipak, za korisnike se ne očekuju veće promjene, osim u dijelu dostupnih programa.
Nakon lipnja planirana je revizija popisa programa i provjera ispunjavanja kriterija programa upisanih u Katalog vještina i programa. Sredstva za daljnju provedbu sustava vaučera osigurana su iz Europskog socijalnog fonda plus.
Iz HZZ-a ističu da su planovi obrazovanja ostvareni. Cilj financiranja iz NPOO-a bio je obuhvatiti 40.000 korisnika vaučera za digitalne i zelene programe te 12.000 korisnika iz ranjivih skupina, uključujući dugotrajno nezaposlene osobe, osobe u NEET statusu, neaktivne, starije od 55 godina, osobe bez kvalifikacija, osobe s invaliditetom, korisnike zajamčene minimalne naknade i pripadnike romske nacionalne manjine.
Analiza zapošljivosti pokazala je da se 84 posto nezaposlenih korisnika zaposlilo unutar 12 mjeseci od završetka obrazovanja. Najviše ih je posao pronašlo u trgovini na veliko i malo te u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima.
Pročitajte još:
Kod zaposlenih korisnika, 98 posto ih je ostalo zaposleno šest mjeseci nakon završetka obrazovanja, a 16 posto promijenilo je poslodavca. Nakon 12 mjeseci, 98 posto zaposlenih korisnika i dalje je bilo u zaposlenju, dok ih je 28 posto promijenilo poslodavca.
Sustav obrazovanja putem vaučera osmislilo je i pokrenulo Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, dok ga operativno provodi HZZ.
