Banke u eurozoni u prvom su tromjesečju 2026. dodatno postrožile kreditne standarde za poduzeća i kućanstva, a istodobno očekuju nastavak slabljenja potražnje za kreditima, pokazuje najnovija anketa Europske središnje banke o kreditnoj aktivnosti banaka.
Prema travanjskom istraživanju ESB-a, banke su u prvom kvartalu prijavile veće od očekivanog neto pooštravanje kreditnih standarda za kredite i kreditne linije poduzećima. Neto 10 posto banaka izvijestilo je o strožim standardima za poduzeća, što je najizraženije pooštravanje od trećeg tromjesečja 2023. godine.
Kod stambenih kredita pooštravanje je bilo blaže, uz neto dva posto banaka koje su prijavile strože standarde. Kod potrošačkih kredita i ostalih kredita kućanstvima pritisak je bio znatno vidljiviji, s neto 15 posto banaka koje su dodatno pooštrile uvjete. Kao glavne razloge banke navode veće percipirane rizike, slabiju toleranciju na rizik, geopolitičke napetosti, kretanja na energetskom tržištu te rast troškova financiranja.
ESB navodi da banke očekuju daljnje i šire pooštravanje kreditnih standarda u drugom tromjesečju, i to za kredite poduzećima, stambene kredite i potrošačko kreditiranje. Istodobno su se u prvom kvartalu pooštrili i konkretni uvjeti kreditiranja za poduzeća i potrošačke kredite, dok su kod stambenih kredita ostali uglavnom nepromijenjeni.
Banke su prijavile i rast udjela odbijenih kreditnih zahtjeva kod svih skupina zajmoprimaca, pri čemu je povećanje bilo izraženije kod potrošačkih kredita nego kod kredita poduzećima i stambenih kredita.
Potražnja za kreditima također slabi. Banke su u prvom tromjesečju prijavile blagi pad potražnje poduzeća za kreditima, suprotno ranijim očekivanjima rasta. Pad je ponajviše povezan sa slabijom potražnjom za financiranjem fiksnih ulaganja, dok je potražnja za zalihama i obrtnim kapitalom djelomično ublažila taj pad, osobito kod malih i srednjih poduzeća.
Kod kućanstava je potražnja za stambenim kreditima stagnirala, dok je potražnja za potrošačkim kreditima snažno pala. ESB ističe da su slabije povjerenje potrošača, manja potrošnja na trajna dobra i opća razina kamatnih stopa negativno utjecali na potražnju za kreditima. Banke za drugo tromjesečje očekuju daljnji pad potražnje za stambenim i potrošačkim kreditima.
Pročitajte još:
Istraživanje pokazuje i da se bankama pogoršao pristup financiranju putem dužničkih vrijednosnih papira, tržišta novca i sekuritizacije, dok je pristup depozitnom financiranju ostao uglavnom stabilan. Pogoršanje pristupa dužničkom tržištu bilo je najizraženije od prvog tromjesečja 2023. godine.
ESB je u anketu uključio i novo pitanje o sekuritizaciji. Gotovo polovica banaka u eurozoni navela je da koristi tradicionalnu ili sintetičku sekuritizaciju, uglavnom kako bi oslobodile kapital za odobravanje novih kredita, upravljale kreditnim rizicima te poboljšale likvidnost i pristup financiranju.
U travanjskoj anketi sudjelovala je 161 banka iz eurozone, a rezultati se odnose na promjene zabilježene u prvom tromjesečju i očekivanja za drugo tromjesečje 2026. godine.
