Studenac traži predstečajnu nagodbu: Rastao je prihod, ali i dugovi

Trgovački lanac Studenac podnio je prijedlog za pokretanje predstečajnog postupka zbog problema u podmirivanju financijskih obveza i nemogućnosti dogovora o produljenju kreditnih aranžmana. Kompanija, koja je posljednjih godina snažno širila svoju mrežu trgovina i poslovanje gradila na akvizicijama, sada pokušava dogovoriti plan restrukturiranja i osigurati nastavak poslovanja.

Iz Studenca su naveli da očekuju da će Trgovački sud u zakonskom roku donijeti odluku o pokretanju postupka.

U kompaniji ističu da je podnošenje prijedloga odgovoran i transparentan korak kojim žele osigurati financijsku stabilnost, nastavak poslovanja i dugoročnu održivost, prenosi Hina. Istodobno poručuju da trgovine ostaju otvorene, zaposlenici nastavljaju raditi, a opskrba trgovina proizvodima dobavljača se nastavlja.

Prema podacima CompanyWalla, tvrtka je u vlasništvu Studenac Groupa S.A. sa sjedištem u Luksemburgu, a predsjednik uprave je Michał Wojciech Seńczuk.

Studenac je osnovan 1991. godine u Omišu, a ključna faza njegova razvoja počela je 2018., kada je kompanija krenula u opsežnu transformaciju poslovanja, obilježenu organskim rastom i brojnim preuzimanjima, prema informacijama na internetskoj stranici Tvrtka.studenac.hr.

Od tada je mreža trgovina više nego utrostručena. Do kraja lipnja 2024. Studenac je upravljao s više od 1.300 trgovina i zapošljavao više od 6.500 ljudi, a lani je imao 6.890 djelatnika, danas su te brojke još veće. Poslovanje je pritom prošireno na cijelu Hrvatsku, uključujući Zagreb i druge velike gradove, ruralne sredine i otoke.

Kompanija je 2024. godine napravila i prvi korak prema širenju izvan Hrvatske ulaskom na tržište Slovenije.

Prema CompanyWallu, Studenac je u 2025. godini ostvario 854,41 milijun eura prihoda, što je rast u odnosu na 758,35 milijuna eura, koliko je imao godinu ranije. To predstavlja povećanje prihoda od oko 12,7 posto.

Istodobno se financijski rezultat značajno pogoršao. Neto gubitak u 2025. godini iznosio je 30,56 milijuna eura, dok je godinu ranije Studenac poslovao s gubitkom od gotovo 700.000 eura.

Podaci koje je objavio Lider pokazuju i da je Studenac prošlu godinu završio s negativnim EBIT-om od 5,36 milijuna eura. Bankovni dug na kraju 2025. iznosio je 288,9 milijuna eura, dok su obveze po zajmovima dosegnule dodatnih 160,5 milijuna eura. Posebno se ističe odnos kratkoročnih obveza i kratkotrajne imovine. Kratkoročne obveze iznosile su 529,4 milijuna eura, dok je kratkotrajna imovina vrijedila 151,4 milijuna eura.

Problemi dolaze unatoč tome što je Studenac u srpnju lani objavio da je osigurao financijski paket vrijedan 300 milijuna eura. Financiranje je predvodila poljska banka Pekao, uz sudjelovanje Zagrebačke banke, OTP banke, mađarske OTP Bank i poljskog PZU-a. Paket je bio namijenjen refinanciranju postojećih dugoročnih obveza pod povoljnijim uvjetima i nastavku širenja poslovanja. Međutim, važno je napomenuti da 300 milijuna eura nije predstavljalo u cijelosti novo zaduženje jer je dio paketa bio namijenjen upravo refinanciranju postojećih obveza, prema Lideru.

Podsjećamo, Studenac je prije podnošenja prijedloga za predstečajni postupak pokušao dodatni kapital prikupiti izlaskom na burzu. U studenome 2024. objavljen je prospekt za inicijalnu javnu ponudu dionica na Zagrebačkoj i Varšavskoj burzi, a raspon cijene bio je određen između 3,14 i 3,32 eura po dionici.

Planirano je i izdavanje novih dionica kojima bi tvrtka prikupila oko 80 milijuna eura novog kapitala. Prvi dan trgovanja bio je predviđen za 10. prosinca 2024., no Studenac je krajem studenoga odustao od IPO-a.

Umjesto novog pokušaja izlaska na tržište kapitala, tvrtka se sada suočava s potrebom restrukturiranja postojećih financijskih obveza.

Studenac trenutačno očekuje odluku Trgovačkog suda o pokretanju predstečajnog postupka, nakon čega bi s vjerovnicima trebao pokušati postići nagodbu i dogovoriti provediv plan restrukturiranja.

Navodno već rade na planu restrukturiranja, kako prenosi Hina.

Kompanija pritom ističe da u Hrvatskoj postoje primjeri poduzeća koja su kroz predstečajni postupak uspjela restrukturirati poslovanje i dugoročno nastaviti raditi. Hoće li isti model biti dovoljan i za Studenac, pokazat će proces koji tek slijedi.