Američki predsjednik Donald Trump riskira izazivanje financijske krize, upozorila je Europska središnja banka (ESB) navodeći kao razloge rat s Iranom, stalno mijenjanje trgovinske politike i povlačenje iz međunarodnih oblika suradnje.
U publikaciji koja se bavi financijskom stabilnošću i objavljuje se dvaput godišnje ESB ističe da raste rizik od toga da će geopolitička kretanja pokrenuti financijsku krizu uslijed dvojbi oko održivosti visoke razine zaduženja država i napuhanih cijena imovine.
Potpredsjednik ESB-a na odlasku Luis de Guindos, kojega od 1. lipnja na položaju zamjenjuje Boris Vujčić, napisao je da bliskoistočni konflikt stavlja otpornost financijskog sustava na ozbiljan test.
“Dok je zasad cjelovit učinak rata nejasan, posljedice za globalnu ekonomiju i financijsku stabilnosti postaju sve ozbiljnije kako vrijeme odmiče”, smatra De Guindos.
No, nije riječ samo o ratu. ESB krivi volatilnost američke trgovinske politike i povlačenje Washingtona iz tradicionalne globalno vodeće uloge za povećanje prijetnji financijskom sustavu.
“Neizvjesnost oko predanosti SAD-a međunarodnoj suradnji povećava rizik od geoekonomske i regulatorne fragmentacije globalno”, navode stručnjaci ESB-a.
Dodaju da su najave carine, stanke i povlačenje ili promjene odluka postale strukturna karakteristika globalnog trgovinskog okružja.
Nadalje, ESB je izrazio zabrinutost zbog prijetnji kibernetičkim napadima kao i od drugih oblika hibridnog ratovanja.
“Takve prijetnje samo povećavaju sveukupne rizike, posebice ako ciljaju ključnu infrastrukturu. Novi modeli umjetne inteligencije povećavaju opasnost od kibernetičkih napada koji mogu izazvati teške i raširene poremećaje”, navodi se u publikaciji.
Kako navodi Financial Times, ESB je organizirao sastanak s velikim europskim bankama ovoga tjedna na kojemu je bilo riječi o sustavnim operativnim ranjivostima koje su otkrivene modelima umjetne inteligencije kao što je Claude Mythos Preview tvrtke Anthropic. Za razliku od američkih banaka, europske mu nemaju omogućen pristup.
“Banke moraju puno više ulagati u kibernetičku sigurnost, i to ne samo velike. I manje banke mogu nositi sistemski rizik”, istaknuo je De Guindos.
ESB je zabrinut i zbog toga što se sve više kreditiranje seli iz tradicionalnog bankarstva u puno maglovitije sfere kao što je privatno kreditiranje te upozorava da raste vjerojatnost da će se sve više dužnika naći u problemima oko servisiranja duga ako geopolitičke tenzije nastave dizati troškove zaduživanja.
Pročitajte još:
“Uporniji poremećaji u isporuci energenata i slabiji rast mogu potaknuti tržišnu reevaluaciju rizika pojedinih država, a rastuće prisustvo u eurozoni ulagača osjetljivih na kretanje cijena, kao što su hedge fondovi, mogu samo dodatno pobuditi promjenu procjene za cijenu rizika”, ustvrdili su u ESB-u.
U Frankfurtu zaključuju da tržišta možda računaju na previše blage posljedice bliskoistočnog konflikta te da svojevrsna opuštenost ulagača može na kraju potaknuti neželjene tržišne promjene.
