Europska središnja banka trebala bi u lipnju podići kamatne stope, čak i ako mirovni pregovori s Iranom završe dogovorom, izjavila je članica Izvršnog odbora ESB-a Isabel Schnabel. Prema njezinoj ocjeni, energetski šok traje dulje nego što se očekivalo, a visoke cijene energije već se prelijevaju na šire gospodarstvo.
ESB je proteklih godinu dana držao kamatne stope nepromijenjenima, no na prošlom sastanku raspravljalo se o mogućem povećanju jer su viši troškovi energije ponovno pogurali inflaciju iznad cilja od dva posto. Sve više dužnosnika središnje banke posljednjih je tjedana signaliziralo da bi monetarna politika mogla morati reagirati.
“S obzirom na veličinu i postojanost sadašnjeg šoka, po mom mišljenju više nije moguće samo gledati kroz njega”, rekla je Schnabel za Reuters. “Iz današnje perspektive, mislim da će povećanje kamatnih stopa u lipnju biti potrebno.”
Iako su Sjedinjene Države signalizirale napredak u mirovnim razgovorima s Iranom, Schnabel smatra da je ESB možda već prošao točku u kojoj bi eventualni dogovor bio dovoljan da spriječi reakciju središnje banke. Razlog je šteta na energetskoj infrastrukturi i činjenica da se visoke cijene energije već prelijevaju na druge dijelove gospodarstva.
“Čak i da rat danas završi, već je učinjena velika šteta energetskoj infrastrukturi i globalnim lancima opskrbe. Zato vjerujem da bi monetarna reakcija i tada bila potrebna”, rekla je Schnabel.
Dodala je da je situacija, kada je riječ o trajnosti šoka, već otišla dalje od nepovoljnog scenarija koji je pretpostavljao brzu normalizaciju cijena nafte.
Inflacija u eurozoni prošlog je mjeseca dosegnula tri posto, a dodatni rast cijena i dalje je moguć. ESB posebno brinu takozvani sekundarni učinci, odnosno rizik da visoki troškovi energije počnu podizati cijene druge robe i usluga te pokrenu inflacijsku spiralu koju je kasnije teško zaustaviti.
Schnabel kaže da se neki od tih učinaka možda već vide u podacima, uključujući ESB-ovo istraživanje očekivanja potrošača, PMI pokazatelje i indikator sentimenta Europske komisije.
“Vidimo sve više znakova da se šok prelijeva na druge dijelove potrošačke košarice”, rekla je.
Slabiji rast komplicira odluku ESB-a
Nakon lipnja, ESB se ne bi trebao unaprijed obvezivati na daljnje poteze, smatra Schnabel. Prema njezinu mišljenju, odluke bi trebalo donositi od sastanka do sastanka, ovisno o novim podacima.
Ipak, podsjetila je da osnovna projekcija samog ESB-a uključuje dva povećanja kamatnih stopa, što sugerira da jedno povećanje možda neće biti dovoljno. Financijska tržišta već u potpunosti očekuju dva povećanja depozitne stope ESB-a, koja sada iznosi dva posto, te vide oko 50 posto šanse za treći potez tijekom iduće godine. Ekonomisti su oprezniji i uglavnom očekuju dva povećanja, nakon čega bi moglo uslijediti smanjenje kamata sredinom 2027.
Glavni razlog za oprez jest slab rast gospodarstva eurozone. Europska komisija prošlog je tjedna prognozirala rast od 0,9 posto u 2026., što bi značilo snažno usporavanje u odnosu na prošlu godinu, a ta bi procjena mogla biti i preoptimistična ako energetski šok potraje.
“S obzirom na visoku postojanost šoka, vjerujem da će negativan utjecaj na gospodarski rast također biti snažniji”, rekla je Schnabel. “Vidjeli smo oštar pad pokazatelja povjerenja, osobito među potrošačima.”
Prema njezinoj ocjeni, sve to znači da su rizici za gospodarski rast nagnuti prema dolje, dok su inflacijski rizici nagnuti prema gore.
Schnabel, koja je u ESB-u zadužena za tržišne operacije, rekla je da financijska tržišta zasad relativno mirno apsorbiraju najnovije promjene i da nedavna volatilnost prinosa na državne obveznice nije zabrinjavajuća.
“Rast prinosa na obveznice u eurozoni uglavnom je potaknut rastom kompenzacije za inflaciju”, rekla je. “To djelomično odražava povećanje inflacijske premije rizika zbog pojačane neizvjesnosti oko budućih inflacijskih izgleda.”
Pročitajte još:
Schnabel, kojoj mandat u ESB-u istječe krajem 2027., spominje se i kao moguća nasljednica Christine Lagarde na čelu središnje banke. Na pitanje o budućnosti rekla je da bi bila spremna preuzeti funkciju predsjednice ESB-a ako bi to od nje bilo zatraženo.
Poruka koju je poslala jasna je: čak i ako se geopolitički rizik smanji, energetski šok već je dovoljno dugo trajao da promijeni inflacijsku sliku eurozone. ESB se zato nalazi u neugodnoj poziciji. Mora razmišljati o višim kamatama upravo u trenutku kada gospodarstvo pokazuje znakove slabljenja.
