Europska središnja banka mogla bi na idućem sastanku u lipnju podići kamatne stope ako se inflacijski pritisci ne smire, nagovijestio je guverner njemačke Bundesbanke Joachim Nagel.
U razgovoru za njemački poslovni list Handelsblatt, Nagel je upozorio da dužnosnici ESB-a ne mogu zanemariti rast cijena energije povezan s ratom u Iranu i poremećajima u opskrbnim pravcima.
“Ne možemo ignorirati visoke cijene energije”, rekao je Nagel, koji je i član Upravnog vijeća ESB-a.
Dodao je da je povećanje kamatnih stopa sve izglednije ako se temeljna inflacijska kretanja ne promijene. Iduća odluka ESB-a o monetarnoj politici očekuje se 11. lipnja.
“Možda ćemo se i dalje morati boriti s puno izazova kada je riječ o inflaciji”, upozorio je Nagel.
Nije isključio mogućnost da inflacija u pojedinim mjesecima premaši četiri posto. Prema njegovoj ocjeni, čak i ako rat uskoro završi, inflacija bi mogla ostati povišena dulje nego što se očekivalo prije samo nekoliko tjedana.
“Čak i ako rat uskoro završi, stopa inflacije mogla bi ostati povišena mnogo duže nego što smo mislili još prije samo nekoliko tjedana”, kazao je.
Inflacija u eurozoni u travnju je porasla na tri posto, što je znatno iznad srednjoročnog cilja ESB-a od dva posto. Ipak, temeljna inflacija, koja isključuje nestabilne cijene energije i hrane, ostaje niža, što dio dužnosnika navodi na oprez.
Financijska tržišta sve više računaju s mogućnošću da bi ESB mogao podići kamate, osobito zato što nema jasnih znakova smirivanja sukoba s Iranom, a promet kroz Hormuški tjesnac i dalje je otežan. Više cijene energije pritom povećavaju rizik da se privremeni šok prelije na šire cijene i inflacijska očekivanja.
Pročitajte još:
No unutar ESB-a nema potpunog suglasja. Guverner francuske središnje banke François Villeroy de Galhau rekao je za France Info da još nema dovoljno informacija o budućem kretanju temeljne inflacije za donošenje odluke.
To znači da bi lipanjski sastanak ESB-a mogao biti jedan od osjetljivijih u posljednje vrijeme. S jedne strane, rast cijena energije gura ukupnu inflaciju prema gore. S druge strane, prerano podizanje kamata moglo bi dodatno pritisnuti europsko gospodarstvo, koje se već suočava sa slabijim rastom i geopolitičkom neizvjesnošću.
