Inflacija u Hrvatskoj i eurozoni i dalje pokazuje različit utjecaj na kretanje cijena, pri čemu pojedine kategorije roba i usluga rastu znatno brže od drugih. Prema prvim procjenama za travanj 2026. godine, vidljivo je da su promjene cijena posebno izražene u području energije.
U Hrvatskoj su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, na godišnjoj razini bile veće za 5,8 posto, a na mjesečnoj razini za 1,5 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Prema glavnim komponentama indeksa, odnosno posebnim agregatima, energija je bila znatno skuplja na godišnjoj razini, za 17,5 posto. Zatim su usluge s 8,2 posto te hranu, piće i duhan s 3,5 posto.
S druge strane, industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije bili su nešto jeftiniji, za 0,6 posto.
Rast cijena energije vjerojatno je posljedica kombinacije globalnih poremećaja i strukturnih promjena na tržištu. Geopolitičke napetosti, smanjile su dostupnost plina i nafte, a ovisnost o uvozu i prijelaz na obnovljive izvore energije dodatno utječu na cijene.
Tako je i na mjesečnoj razini zabilježen porast kada je riječ o energiji i to za 4,9 posto. Slijede industrijski neprehrambeni proizvodi bez energije s rastom cijene od 1,7 posto i usluge s 1,2 posto. Istodobno su cijene hrane, pića i duhana u prosjeku ostale na istoj razini.
Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, u travnju ove godine, u odnosu na travanj lani, u prosjeku su bile veće za 5,4 posto, a u odnosu na ožujak 2026. za 1,4 posto.
U eurozoni se očekuje da će godišnja inflacija iznositi tri posto u travnju 2026., što je za 0,4 posto više u odnosu na ožujak, prva je procjena Eurostata, statističkog ureda Europske unije.
Promatrajući glavne komponente inflacije, očekuje se da će i u eurozoni energija imati najvišu godišnju stopu u travnju od 10,9 posto, dok je u ožujku ta stopa iznosila 5,1 posto.
Pročitajte još:
Na drugom mjestu su usluge s tri posto, što je za 0,2 posto manje nego u ožujku, a na trećem mjestu su hrana, alkohol i duhan s 2,5 posto, za 0,1 posto više nego u ožujku. Kod neenergetske industrijske robe očekuje se stopa od 0,8 posto, za 0,3 posto veća na mjesečnoj razini.
Dakle, energija ostaje glavni pokretač inflacije, kako u Hrvatskoj tako i u eurozoni. Iako se ukupna inflacija razlikuje između tržišta, zajednički trend ukazuje na i dalje prisutne inflatorne pritiske.
