Inflacija bi mogla rasti, a gospodarstvo usporiti – Prijeti li Europi stagflacija?

Ne nazire se još kraj ratu na Bliskom istoku, a ključne su institucije u Europi već revidirale svoje ekonomske prognoze.

Prema HNB-ovom osnovnom scenariju, pak, inflacija u Hrvatskoj u 2026., mjerena nacionalnim indeksom, trebala bi ubrzati na 4,4 posto, dok bi BDP trebao iznositi 2,6 posto. HNB je, uslijed rasta neizvjesnosti zbog sukoba na Bliskom istoku, razradio i dva alternativna scenarija.

Europska središnja banka (ECB) u osnovnom scenariju još uvijek računa na inflaciju od oko 2,6 posto i rast od 0,9 posto ove godine, ali u stresnom scenariju cijene bi do 2027. mogle rasti i iznad šest posto, što je daleko od cilja od dva posto.

Oko 10 posto nafte koja prolazi Hormuškim tjesnacem ide prema Europi, dok 90 posto ide prema Aziji, ističu stručnjaci. Procjenjuje se da bi, ako se rat nastavi, Europa u svibnju mogla osjetiti prve nestašice zbog poremećaja u opskrbi, piše Reuters.

Cijene goriva, umjetnih gnojiva, metala već su porasle. Ulazni troškovi poduzeća su na najvišim razinama u posljednje tri godine. Dođe li do dugotrajnijih prekida u opskrbi, te nestašica, to bi moglo dovesti u najgorem do zaustavljanja proizvodnje.

Avioprijevoznici već su suočeni s visokim cijenama mlaznog goriva i ograničenim količinama, pa revidiraju svoje planove letenja. Sve bi to uskoro moglo utjecati i na cijenu zaduživanja, koje bi moglo postati skuplje.

U uvjetima stagnacije gospodarstva i snažnog rast cijena središnje banke nemaju jednostavne odgovore koje poteze povući. Ako bi posljedično došlo i do nezaposlenosti, onda govorimo o stagflaciji.

Ako središnje banke podižu kamatne stope, time poskupljuju zaduživanje, dodatno usporavaju gospodarstvo i podgrijavaju nezaposlenost.

Ako pak odluče sniziti kamatne stope, to bi moglo potaknuti zaduživanje i potaknuti gospodarstvo te zapošljavanje. No time se potiče i inflacija. Hrvatska je u eurozoni, prema posljednjima podacima, u ožujku imala najvišu stopu inflacije u eurozoni i iznosila je 4,8 posto.

I nije Europa jedina koja se suočava s ovom opasnošću stagflacije. Pad rasta proizvodnje zabilježen je i u Indiji, na najniže razine od listopada 2022. godine, javljaju mediji.

Stagflaciju je, slažu se stručnjaci, teže iskorijeniti nego inflaciju, a uz to može i duže potrajati. Kad je gospodarstvo slabo, inflacija je obično niska jer je s manja potražnja potrošača, a mnogo je proizvoda na zalihama, pa im cijena pada.

Visoka inflacija je stoga vjerojatnija kada je gospodarstvo snažno jer rastuća potražnja potrošača povećava cijene. Podaci Europske komisije ukazuju da je povjerenje potrošača već poljuljano. predsjednica je već pozvala na okončanje sukoba i postizanje dogovora, s obzirom na “kritičnu“ prirodu globalne energetske krize. Čak ako rat na Bliskom istoku završi uskoro, posljedice će Europa osjećati još barem godinu dana, procjenjuju analitičari.