Novo izvješće Europske komisije o carinskom nadzoru na vanjskim granicama Europske unije (EU) ukazuje na potrebu za jačom kontrolom i snažnijom suradnjom kako bi se zaštitili potrošači i poslovni sektor na jedinstvenom unutarnjem tržištu.
Izvješće obrađuje 2025. godinu i ističe rastući pritisak na carinsku službu EU-a, posebice zbog rapidnog rasta e-trgovine. Isto tako su vidljive razlike u učinku carinskog nadzora među zemljama članicama.
Bruxelles je istodobno s objavom izvješća ažurirao popis zabrana i restrikcija koji služi kao alat za prepoznavanje pravila vezanih za predmete koji ne smiju ući u EU ili su podložni restrikcijama.
Pravila usklađenosti osiguravaju da sva roba koja ulazi na europsko tržište mora zadovoljavati jasne sigurnosne, zdravstvene i okolišne kriterije kao i kvalitetu u uporabi. No, činjenica je da dobar dio uvezene robe, uključivo proizvode koji se kupuju online, ne zadovoljava postavljene kriterije što onda donosi rizike za potrošače, tvrtke i okoliš.
U prošloj godini je oko šest milijardi predmeta pušteno u slobodan optjecaj u EU-u što je tri puta više no 2022. godine, a najviše je za to zaslužna ili kriva online trgovina iz trećih zemalja, poglavito Kine.
Pošiljke temeljem e-trgovine sada čine preko 97 posto paketa koji ulaze u EU i to je daleko više no što carinske vlasti ili tijela koja nadziru tržište mogu obraditi tradicionalnim metodama.
Stoga nije neočekivano da kontrola slabi kako količina robe raste. U prošloj godini stopa nadzora je pala na 65 predmeta na količinu od milijun, a zaustavljanje ulaska robe koja ne zadovoljava potrebne kriterije pala je na 9,7 predmeta na njih milijun.
Samo tri godine ranije brojke su bile kod nadzora 203, a kod zabrane ulaska robe 13 na milijun predmeta.
Istodobno povremene istražne aktivnosti upućuju da preko 60 posto igračaka, male elektronike, kozmetike, opreme za osobnu zaštitu ili dodataka hrani koji se kupuju online ne zadovoljava zahtjeve usklađenosti i sigurnosti.
No, povrh svega toga postoji uočljiva razlika među zemljama članicama u provedbi kontrole, pa je tako zemlja s najboljim učinkom imala 384 puta veću stopu otkrivanja neispravnih proizvoda naspram zemlje s najgorom izvedbom.
Kako bi se taj jaz umanjio Europska komisija je pokrenula akcije nadzora i komunikacije kojima se podupire razrada i provedba nacionalnih akcijskih planova. Dobra je stvar što se učinak već osjeti, pa su neke zemlje koje sui male slabiji učinak u ranijem izvješću ostvarile znatan napredak.
Hrvatska pokazuje sasvim dobre rezultate u otkrivanju i zaustavljanju nepropisne robe.
Naime, u 2024. godini stopa zaustavljanja takve robe je bila 16,5 predmeta na milijun dok je u 2025. godini skočila na brojku od 62,8 na milijun predmeta.
Samo je pet zemalja EU-a u tome bolje od Hrvatske. To su Austrija, Slovenija, Luksemburg, Cipar i Njemačka.
Austrija ima stopu zaustavljanja od 194,3 na milijun predmeta, a Slovenija od 174,9.
Brojke preko 100 imaju još Luksemburg i Cipar dok je do Njemačke 68,9 na milijun predmeta, dakle nešto malo iznad Hrvatske.
Pročitajte još:
Na dnu ljestvice s manje od dva zaustavljena predmeta kod uvoza na njih milijun su Italija, Češka, Finska, Danska, Nizozemska i Mađarska što Europska komisija ocjenjuje podbačajem.
Izvedbu u otkrivanju neusklađenih proizvoda ispod europskog prosjeka još imaju Litva, Francuska, Belgija, Malta, Švedska, Grčka i Irska.
