Potpredsjednik Europske središnje banke Luis de Guindos kritizirao je protivljenje njemačke vlade pokušaju UniCredita da preuzme Commerzbank, upozorivši da takve političke intervencije u prekogranične transakcije nisu u duhu jedinstvenog europskog tržišta.
U razgovoru s medijima, de Guindos je poručio da je teško istodobno zagovarati europsku uniju štednje i ulaganja, a zatim se protiviti konkretnim transakcijama koje idu u smjeru prekogranične konsolidacije banaka.
Njegove izjave dolaze u trenutku kada se spor oko Commerzbanke i UniCredita pretvara u jednu od najvažnijih bankarskih priča u Europi. UniCredit je izgradio izravan udio od nešto manje od 30 posto u drugoj najvećoj njemačkoj uvrštenoj banci, a početkom mjeseca pokrenuo je ponudu u dionicama za preostale dionice Commerzbanke, vrednujući kapital banke na više od 35 milijardi eura.
Njemački kancelar Friedrich Merz i uprava Commerzbanke snažno se protive tom povezivanju. Merz je ranije optužio talijansku banku za “neprijateljske” i “agresivne” metode, poručivši da Njemačkoj jesu potrebne veće banke, ali da to ne znači da je svako preuzimanje dobrodošlo.
De Guindos nije želio komentirati samu kvalitetu moguće transakcije između UniCredita i Commerzbanke, ali je naglasio da je ESB načelno sklon prekograničnoj konsolidaciji europskih banaka. Prema njegovu mišljenju, veće banke mogu ostvariti ekonomiju razmjera, bolju tržišnu vrijednost i jeftinije financiranje.
“Prava velika europska banka mogla bi se natjecati s američkima”, rekao je de Guindos.
Dodao je da njemačko bankarsko tržište ostaje vrlo fragmentirano i da mu je potrebna modernizacija, osobito u trenutku kada se Njemačka suočava s velikim gospodarskim izazovima. Kritizirao je i širi obrazac u kojem države članice EU-a pokušavaju utjecati na poslovne odluke kompanija, istaknuvši da takvi potezi potkopavaju vjerodostojnost europske unije štednje i ulaganja.
Slučaj Commerzbank-UniCredit zato nadilazi pitanje jedne akvizicije. On otvara staru europsku dilemu: svi se načelno zalažu za jače, veće i konkurentnije europske financijske institucije, ali kada se pojavi konkretan prekogranični pokušaj preuzimanja nacionalno važne banke, politika se često vraća logici zaštite domaćeg tržišta.
Europska komisija posljednjih je mjeseci također signalizirala mekši pristup korporativnim spajanjima, s ciljem stvaranja većih europskih kompanija koje se mogu natjecati s američkim i kineskim rivalima. No bankarski sektor ostaje posebno osjetljiv jer banke nisu samo privatne kompanije, nego i ključni kanali financiranja gospodarstva, osobito malih i srednjih poduzeća.
De Guindos se u intervjuu osvrnuo i na monetarnu politiku ESB-a. Priznao je da je središnja banka zakasnila s reakcijom na rast inflacije 2021. i 2022., jer su unutarnje akademske rasprave o uzrocima inflacije usporile donošenje odluka. Poručio je da su takve rasprave korisne u akademskom okruženju, ali da središnje banke u kriznim trenucima moraju donositi odluke.
Govoreći o aktualnim rizicima, ocijenio je da su inflacijski pritisci povezani s ratom na Bliskom istoku zasad manji nego tijekom energetskog šoka prije četiri godine. Ipak, upozorio je da bi podaci o rastu u idućim tjednima mogli biti slabi, što će od ESB-a zahtijevati oprez.
Dodatni problem za eurozonu vidi u rastu javnog duga, osobito ako države nastave uvoditi izdašne mjere potpore zbog visokih cijena energije. Iako su tržišta zasad mirna, de Guindos smatra da bi investitori s vremenom mogli više pozornosti posvetiti rastućem dugu.
Pročitajte još:
U tom slučaju, prinosi na državne obveznice i razlike među zemljama mogli bi porasti, što bi samo po sebi pooštrilo financijske uvjete, čak i bez novih poteza ESB-a.
“Pooštravanje može doći s tržišta”, upozorio je de Guindos.
Njega će na dužnosti potpredsjednika ESB-a od lipnja naslijediti guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić.
