Kraj kineskog AI buma? U četiri mjeseca nestalo 480 milijardi dolara kapitalizacije

Kinesko tržište tehnoloških dionica prolazi kroz snažnu korekciju nakon višegodišnjeg rasta potaknutog euforijom oko umjetne inteligencije.

U manje od četiri mjeseca indeks STAR50, koji obuhvaća vodeće kineske kompanije iz sektora umjetne inteligencije i poluvodiča, izgubio je 40 posto vrijednosti, čime je s tržišta nestalo približno 480 milijardi dolara kapitalizacije. Takav pad potaknut je visokim valuacijama kompanija, zabrinutošću zbog buduće potražnje za AI tehnologijama te mogućnost novih američkih ograničenja kineskog izvoza.

Slom je istodobno otvorio pitanje koliko su tržišna očekivanja bila utemeljena na stvarnim poslovnim rezultatima, a koliko na ulagačkoj euforiji.

Snažan pad cijena kineskih tehnoloških dionica prekinuo je dvogodišnji rast tržišta. Investitori sve više preispituju visoke valuacije kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, zabrinuti zbog buduće potražnje i mogućih ograničenja izvoza kineske tehnologije.

Pritisak nije ograničen samo na tehnološki sektor. Širi kineski burzovni indeks CSI300 pao je oko 20 posto u odnosu na najviše razine dosegnute u lipnju. Za usporedbu, američki tehnološki indeks Nasdaq izgubio je oko šest posto u odnosu na rekordnu razinu zabilježenu tri tjedna ranije.

Među najvećim gubitnicima našle su se kompanije koje su donedavno bile među najprivlačnijima malim ulagačima. Dionice proizvođača robota Unitree izgubile su polovicu vrijednosti od izlaska na burzu u kolovozu. Pritom je interes investitora tijekom javne ponude bio čak 8.000 puta veći od ponuđene količine dionica.

Slično se događa i proizvođačima čipova. Dionice kompanije CXMT u posljednjih su mjesec dana izgubile više od četvrtine vrijednosti, dok su se dionice tvrtki MetaX Integrated Circuits i Moore Threads Technology od srpnja prepolovile. Njihove su dionice pri prošlogodišnjim izlascima na burzu prethodno ostvarile rast od približno 700, odnosno 400 posto.

Pod pritiskom su se našli i proizvođači optičkih komponenti Zhongji Innolight i Eoptolink Technology, čije su dionice izgubile oko 60 posto vrijednosti u odnosu na ljetne vrhunce. Dodatnu neizvjesnost stvaraju moguća američka ograničenja koja bi tim kompanijama mogla otežati opskrbu podatkovnih centara u SAD-u.

Koliko je kinesko tržište postalo ovisno o tehnološkom sektoru pokazuje podatak Goldman Sachsa. Prema njihovoj analizi, dionice povezane s umjetnom inteligencijom činile su 42 posto tržišne kapitalizacije kineskog tržišta te 57 posto ukupnog prometa dionicama na burzama kontinentalne Kine i Hong Konga.

Takva koncentracija znači da je aktualni pad pogodio velik broj ulagača, uz malo prostora za izbjegavanje gubitaka.

Unatoč snažnom padu cijena, kineske tehnološke dionice i dalje se smatraju skupima. Indeks STAR50 trguje se uz omjer cijene i dobiti od približno 100, dok je na vrhuncu taj pokazatelj dosezao gotovo 250. Za usporedbu, odgovarajući omjer za američki Nasdaq 100 iznosi oko 30.

Velika razlika upućuje na to da su očekivanja od kineskih tehnoloških kompanija i dalje visoka, unatoč njihovim nedavnim gubicima. Zbog toga postoji rizik da se pad nastavi ako kompanije ne uspiju opravdati valuacije rastom prihoda i dobiti.

Slabije raspoloženje ulagača moglo bi imati posljedice i za kinesko tržište inicijalnih javnih ponuda, odnosno IPO-a. Veća nesigurnost mogla bi otežati izlazak novih tehnoloških kompanija na burzu i smanjiti njihove mogućnosti prikupljanja kapitala.

Na drugim tržištima slika je slična, iako se ne može govoriti o jednako snažnom padu svih dionica povezanih s umjetnom inteligencijom.

U SAD-u investitori sve pomnije procjenjuju mogu li tehnološki divovi opravdati golema ulaganja u AI infrastrukturu, uključujući podatkovne centre i napredne čipove. Pritom se sve više postavlja pitanje hoće li prihodi od novih AI usluga biti dovoljni da opravdaju visoke tržišne valuacije.

Zabrinutost je zahvatila i proizvođače čipova u SAD-u i Aziji. Tijekom nedavnih korekcija padale su dionice Nvidije, AMD-a i drugih kompanija povezanih s AI infrastrukturom, dok su pritisak osjetila i tehnološki tržišta u Južnoj Koreji i Hong Kongu.

Ipak, to ne znači da ulaganja u umjetnu inteligenciju usporavaju u svim segmentima.

Velike tehnološke kompanije i dalje planiraju izdvajati goleme iznose za razvoj infrastrukture, a ulagači sve više razlikuju tvrtke koje mogu ostvariti konkretnu zaradu od onih čije se visoke valuacije ponajprije temelje na očekivanjima budućeg rasta.

Upravo će sposobnost pretvaranja AI-ja u održive prihode i dobit biti ključna za daljnje kretanje dionica u tom sektoru.