Europska komisiija bi mogla malo razvodniti oporezivanje velikih tvrtki koje je zamišljeno kao dodatni prihod europskog proračuna u novom sedmogodišnjem okviru od 2028. do kraja 2034. godine.
Naime, pojedine zemlje članice su iskazale nezadovoljstvo početno osmišljenom idejom, pa Bruxelles sada planira smanjiti broj tvrtki koje bi bile obuhvaćene.
U nastojanju da se načelna zamisao očuva Europska komisija poručuje da bi se moglo izuzeti manje profitabilne tvrtke te podići prag za ulazak u krug onih koje bi potpadale pod porez.
No, nije izvjesno ni da će modificirana varijanta uspjeti. Jedan se europski diplomat blizak njemačkom kancelaru Friedrichu Merzu upitao vrijedi li sve to uopće truda jer što je više iznimki to će i prihodi biti manji.
Pitanje vlastitih prihoda EU proračuna koji se ne tiču nacionalnih uplata se pretvorilo u jedan od najtežih elemenata pregovora.
Europska komisija je predložila pet novih proračunskih izvora uslijed povećanja izdataka s obzirom na troškove otplate kredita iz doba pandemije i povećana ulaganja u obrambeni sektor te konkurentnost.
Takozvani korporativni izvor prihoda podrazumijeva dodatni porez od 0,1 posto na tvrtke koje posluju u EU i imaju neto promet koji prelazi 100 milijuna eura godišnje.
Kritičari smatraju da takav porez zapravo narušava ambiciju jačanja konkurentnosti europskih tvrtki.
U Hrvatskoj ima registrirano oko 185 tisuća aktivnih tvrtki, a one koje bi potpadale pod ovaj europski porez čine oko 0,1 posto svih hrvatskih tvrtki.
Protivnici takvog poreza smatraju da je zapravo nepošteno oporezivati prihode umjesto dobiti jer bi jednak teret morale podnositi tvrtke s vrlo različitim profitnim maržama.
Prema prijedlogu, tvrtke s većim prometom proporcionalno bi plaćale veći porez, no nakon što bi prešao 750 milijuna eura iznos bi bio fiksan.
U nastojanju da se umanji nezadovoljstvo Europska komisija razmatra varijantu prema kojoj se izuzimaju tvrtke kojima dobit pada, a to bi onda vjerojatno zahvatilo i njemački automobilski sektor.
Pravila oporezivanja bi se jednako odnosila na europske i na strane tvrtke koje posluju u EU. Bruxelles kaže da bi oporezivanje stranih tvrtki po većoj stopi bilo protivno pravilima međunarodne trgovine.
Irska trenutačno predsjeda EU-om i kani uoči samita u listopadu predstaviti novi paket poreznih rješenja za proračun.
Osim ovog korporativnog poreza Europska komisija računa na proračunske prihode od oporezivanja ugljičnih emisija, elektroničkog otpada koji ne završi u reciklaži i duhana.
Europski parlament pak je predložio nove poreze na online kockanje, kripto i digialne tvrtke i neke su zemlje članice to podržale.
Irska veleposlanica pri EU Aingeal O’Donoghue sastala se ovih dana s kolegama iz drugih zemalja članica kako bi se procijenilo koji od predloženih poreza dobivaju najveću potporu. Te konzultacije bi na kraju mogle oblikovati i konačan prijedlog korporativnog poreza.
Pročitajte još:
Najesen bi Europska komisija trebala pružiti novu procjenu mogućih prihoda od poreza što bi uključilo i promjene vezane za ugljični porez i porez na duhan.
Zajedno s otplatom kredita iz razdoblje pandemije novi europski sedmogodišnji proračun je predložen na iznos od gotovo dva bilijuna eura.
