Okolišni porezi u Hrvatskoj imaju bitno veći udio u poreznim prihodima od EU prosjeka

Porezni prihodi vezani za zaštitu okoliša u Europskoj su uniji (EU) u 2024. godini iznosili 371,9 milijardi eura što je bio rast od 6,1 posto u odnosu na 350,4 milijarde eura iz prethodne godine.

U odnosu na 2014. godinu rast je nominalno osjetan budući da je u toj godini iz te vrste poreznih prihoda prikupljeno 297,9 milijardi eura, pokazuju desetogodišnja analiza Eurostata.

U okolišne poreze se ubrajaju oni vezani za energente, transport ili zagađivanje te korištenje prirodnih resursa, a plaćaju ih kako industrija tako i kućanstva.

Unatoč tom rastu u 10 godina od skoro 75 milijardi eura, udio poreza za zaštitu okoliša u bruto društvenom proizvodu (BDP) EU-a pao je s 2,5 posto u 2014. na 2,1 posto u 2024. godini.

U istom vremenu udio takvih poreza u ukupnim nacionalnim poreznim prihodima i socijalnim davanjima je pao sa 6,1 posto na 5,2 posto.

Glavni izvori okolišnih poreza dolaze iz sektora energetike koji su u 2024. iznosili 287 milijardi eura naspram 269,3 milijarde iz 2023. godine.

Drugi su porezi u prometu koji su godišnje povećani za tri milijarde eura na 67 milijardi eura. Konačno, prihodi od oporezivanja zagađivanja kao i oni od korištenja prirodnih resursa iznosili su 17,9 milijardi eura što je 700 milijuna eura više no 2023.

U 2024. su povećani okolišni porezni prihodi u 22 zemlje EU-a, a najveći rast je imala Rumunjska od 21,7 posto.

Druga je po tome bila Litva s 13,9 posto, a onda Poljska s 12,7 posto.

U pet zemalja prihodi su bili niži pri čemu je najveći pad imala Švedska od 17,7 posto ispred Slovačke sa 6,1 posto i Finske s 3,8 posto. Preostale dvije zemlje s padom prihoda od okolišnih poreza bile su Grčke s brojkom od 3,7 posto te Bugarska s 2,3 posto.

U Hrvatskoj je ta vrsta poreznih prihoda u 2024. donijela 2,89 milijardi eura, a u Sloveniji 1,91 milijardi eura.

Nominalno je najveće prihode prikupila Njemačka u iznosu od 76,7 milijardi eura ispred Francuske s 54,8 milijardi eura.

U 2014. Hrvatska je na taj način bila prikupila 1,75 milijardi eura, a Slovenija 1,6 milijardi.

U odnosu na 2023. godinu Hrvatska je prikupila gotovo 300 milijuna eura više s obzirom da je ukupan iznos tada bio 2,6 milijardi eura.

Udio okolišnih poreza u ukupnim poreznim prihodima, uključivo socijalne doprinose, u Hrvatskoj u zadnje vrijeme varira između 8,5 i devet posto što je dosta više no na razini EU-a. U 2024. to je bilo 8,7 posto.

Na razini EU-a u 2024. godini 50,5 posto okolišnih poreza su platila tvrtke, 47,5 posto kućanstva te dva posto nerezidenti.

U Hrvatskoj je u slučaju kućanstava to bilo 43 posto, a nerezidenata 4,9 posto.