U EU najviše poreznih prihoda dolazi od rada, u Hrvatskoj od potrošnje

Svake godine Europska komisija predstavlja godišnje izvješće koje daje pregled poreznih politika u zemljama članicama Europske unije (EU).

U tom izvješću se predstavljaju trendovi u poreznim sustavima i upućuje na načine povećanja učinkovitosti.

Prema izvješću objavljenom ovih dana, a odnosi se na 2024. godinu, u EU je omjer poreznih prihoda i bruto društvenog proizvoda (BDP) iznosio 39,4 posto što je blagi rast u odnosu na najnižu razinu u zadnjih deset godina dosegnutu 2023. kada je stopa bila 39 posto.

Od 2012. taj je udio bio najviši 2021. godine s brojkom od 40,2 posto.

Rast u odnosu na 2023. zabilježen je u 22 zemlje članice, a razlog za to je ponajprije snažnije oslanjanje na poreze iz područja rada što uključuje i socijalne doprinose. Na njih je otpadalo 51,5 posto ukupnih poreznih prihoda.

Od poreza na potrošnju došlo je 26,8 posto prihoda te od poreza na kapital 21,6 posto.

Od poreza je ukupno prikupljeno 7,1 bilijuna eura. To je bilo 5,6 posto više no u 2023. godini.

Najveći porezne prihode kao dio BDP-a imale su Danska s 45,2 posto, Francuska sa 43,5 posto te Austrija sa 43,4 posto.

Na dnu su bile Irska gdje je udio iznosio tek 21,7 posto BDP-a, Rumunjska s 27,9 posto te Malta s 28,8 posto.

U Hrvatskoj je udio bio na 38,4 posto što je manje no što je na razini eurozone gdje je bio 39,8 posto.

U zadnjih desetak godina je porezni miks u EU postupno išao sve više prema porezima temeljenim na kapitalu uz smanjenje udjela poreza na potrošnju.

Porezi vezani za rad ipak ostaju fundamentalni premda stupanj oslanjanja na tu vrstu oporezivanja varira među zemljama članicama, kao i trendovi.

Zemlje koje su u razdoblju fiskalne konsolidacije imaju tendenciju povećanja oslanjanja na poreze iz područja rada, dok ostale su išle suprotnom smjerom.

Primjetno je i da je pao udio okolišnih poreza i poreza na nekretnine.

U izvješću se i pojašnjava koji su to razlozi zbog kojih porezni obveznici u većoj ili manjoj mjeri ispunjavaju porezne obveze.

“Ponašanje ne uvjetuje samo porezni sustav već i porezna uprava, njihova učinkovitost u osiguravanju naplate, razina društvenog povjerenja i socioekonomski faktori. Kapacitet porezne uprave da osigura ispunjavanje poreznih obveza je ključan, no nikad ne može u cijelosti nadomjestiti nizak porezni moral ili manjak povjerenja u vladu”, poručuje Europska komisija.

Udio poreznih prihoda u BDP-u u Hrvatskoj u 2024. godini izjednačio je rekordnu razinu iz 2019. godine. Ukupno je porezima prikupljeno 33 milijarde eura.

Najveća količina novaca je osigurana kroz porez na dodanu vrijednost, a iznos je bio 11,4 milijarde eura što je bilo 13,3 posto BDP-a. Podsjetimo da je hrvatski BDP u 2024. iznosio oko 86 milijardi eura.

Iz socijalnih davanja je došlo 9,7 milijardi eura ili 11,3 posto BDP-a.

Najveći dio poreznih novaca, ili 18,6 milijardi eura, otišao je u državnu blagajnu, a nakon toga u fondove socijalne sigurnosti u iznosu od 9,7 milijarde eura.

Lokalnoj samoupravi je ostalo 4,7 milijardi eura ili 14,2 posto ukupnih poreznih prihoda.

Od poreznih prihoda za zaštitu okoliša prikupljeno je 2,9 milijardi eura, a od poreza na nekretnine 700 milijuna eura, no treba napomenuti da je porez na nekretnine u aktualnom obliku uveden od 1. siječnja 2025.

Za usporedbu udio poreznih prihoda u BDP-u Slovenije 2024. je bio 38,5 posto, a ukupan iznos je bio 25,9 milijardi eura.