Umjetna inteligencija dugo se doživljavala kao gotovo neopipljiva tehnologija, sastavljena od algoritama, podataka i softvera. U pozadini njezina ubrzanog razvoja ipak nastaje jedna od najvećih građevinskih i industrijskih ekspanzija današnjice.
Amazon, Microsoft, Alphabet i Meta ove godine planiraju uložiti oko 745 milijardi dolara, ponajprije u infrastrukturu bez koje sljedeća generacija AI modela ne može biti pokrenuta.
U toj četvorci nema Applea, premda pripada skupini najvećih američkih tehnoloških kompanija. Njegov je pristup zasad bitno drukčiji. Apple ne ulaže milijarde u vlastite podatkovne centre, već velik dio AI obrade zadržava na uređajima ili se oslanja na infrastrukturu partnera. Tako je od lipnja 2026. taj sustav proširen i na Google Cloud uz Nvidijine procesore.
Prema izračunu Financial Timesa, četiri su kompanije od početka 2023. na kapitalna ulaganja povezana s umjetnom inteligencijom već potrošile više od 1,1 bilijun dolara. Ovogodišnji planovi pokazuju da se utrka tek ubrzava.
Na svaki stvoreni dolar 1,57 dolara ulaganja
Zbog takvog vremenskog odmaka investicijski val snažno pritišće novčane tokove cijelog sektora. Reutersova analiza pokazuje da bi Microsoft, Alphabet, Amazon, Meta i Oracle već 2027. zajedno mogli više trošiti na kapitalna ulaganja nego što stvaraju slobodnog novčanog toka.
Njihov bi operativni novčani tok u odnosu na 2025. trebao porasti za oko 340 milijardi dolara, a ulaganja za čak 534 milijarde. Na svaki dodatni dolar stvorenog novca tako dolazi približno 1,57 dolara novih ulaganja, izračunao je Reuters.
Iza ukupnih iznosa kriju se i troškovi koji nisu obuhvaćeni kapitalnim planovima. Razvoj modela, plaće inženjera i nabava podataka uglavnom se vode kao tekući troškovi poslovanja. Stvarna cijena utrke stoga je veća od 745 milijardi dolara.
Trećina ulaganja ide na potrošnu imovinu
Podatkovni centri najvidljiviji su dio tog investicijskog vala, ali nisu nužno i njegov najskuplji dio. Velik dio novca odlazi na grafičke i središnje procesore, memoriju, poslužitelje i mrežnu opremu. Riječ je o imovini koja zastarijeva mnogo brže od zgrada u kojima se nalazi, zbog čega se ulaganja neće zaustaviti kada današnja gradilišta budu dovršena. Oprema će se morati stalno nadograđivati i mijenjati.
Primjerice, Microsoft je od 41 milijarde dolara uloženih samo u posljednjem tromjesečju, oko dvije trećine tog iznosa potrošio na imovinu kraćeg vijeka, uglavnom procesore, a ostatak na podatkovne centre i drugu dugotrajniju infrastrukturu.
Za cijelu kalendarsku 2026. njegova kapitalna ulaganja procjenjuju se na približno 175 milijardi dolara.
Microsoft je u godinu dana otvorio 88 podatkovnih centara na pet kontinenata, a ukupan računalni kapacitet namjerava udvostručiti u dvije godine.
Za razliku od kompanija koje tek trebaju dokazati isplativost takvih ulaganja, već ostvaruje snažan rast prihoda. Azure je u fiskalnoj 2026. prvi put premašio 100 milijardi dolara godišnjeg prihoda, uz rast od 41 posto. U posljednjem tromjesečju prihodi cijele kompanije porasli su 18 posto, na 90 milijardi dolara, objavio je Microsoft.
Potražnja za Google Cloudom veća od kapaciteta
Alphabet je svoj plan kapitalnih ulaganja za ovu godinu povećao na 195 do 205 milijardi dolara. Najveći dio namijenjen je poslužiteljima, podatkovnim centrima i mrežnoj opremi potrebnoj Google Cloudu te razvoju modela Gemini.
Prihod Google Clouda u drugom je tromjesečju skočio 82 posto, na 24,8 milijardi dolara, a potražnja za njegovim uslugama i dalje nadmašuje raspoložive kapacitete.
Ipak, Alphabet je prvi put u dva desetljeća zaključio tromjesečje s negativnim novčanim tijekom koji je iznosio 5,9 milijardi dolara. Kompanija tako istodobno dobiva potvrdu da potražnja postoji i upozorenje koliko će je skupo biti zadovoljiti.
Slično se dogodilo i Amazonu koji je nedavno povećao planirana kapitalna ulaganja za ovu godinu s približno 200 na 220 milijardi dolara, ali se te pozamašne svote odražuju na casf flowu kompanije. Izvršni direktor Amazona, Andy Jassy očekuje da će se pritisak na novčani tok postupno smanjivati kada novi podatkovni centri počnu raditi i ostvarivati prihode. Kompanija kapital za njihovu gradnju počinje izdvajati približno dvije godine prije puštanja u rad.
Meta je također na svojoj koži osjetila pad cash flowa, ali je i u nešto drukčijem položaju. Nema veliko poslovanje u oblaku poput Microsofta, Alphabeta i Amazona, ali je plan kapitalnih ulaganja za 2026. povećala na 130 do 145 milijardi dolara. Poslužitelji, vlastiti čipovi i novi podatkovni centri trebali bi poboljšati preporučivanje sadržaja i oglašavanje, ali i omogućiti razvoj modela Llama te novih AI usluga.
Investitori Mete nestrpljivo čekaju zaradu od AI-ja
Povrat se zasad ponajprije vidi u učinkovitijem oglašavanju. Višak računalnog kapaciteta Meta ne može jednostavno iznajmiti vanjskim korisnicima kao što to mogu veliki pružatelji usluga u oblaku. Zbog toga ulagači pažljivije promatraju svaki novi skok troškova.
U drugom tromjesečju kompanija je uložila 31,1 milijardu dolara, a slobodni novčani tok pao joj je s 8,55 milijardi na samo 784 milijuna dolara. Dionica je nakon objave rezultata izgubila oko osam posto. Ulagače nije zabrinula samo visina troška, nego i to što još ne postoji jasan odgovor kada će novi AI proizvodi početi donositi prihode izvan postojećeg oglašivačkog poslovanja.
Meta je usto preuzela stotine milijardi dolara budućih obveza povezanih s najmom podatkovnih centara i drugom infrastrukturom, što znači da se posljedice sadašnjih odluka neće iscrpiti u ovogodišnjim rezultatima.
Amazon je s planiranih 220 milijardi dolara najveći pojedinačni ulagač u toj skupini. Kompanija je, međutim, velik dio kapaciteta koji se trebaju otvoriti 2027. već unaprijed prodala, kao i dio kapaciteta za 2028. godinu.
Njegov primjer potvrđuje da ulaganja ne potiče samo očekivanje budućeg procvata AI-ja. Potražnja već postoji, no širenje infrastrukture zahtijeva da se novac potroši godinu ili dvije prije nego što novi centri počnu donositi prihod.
Najveće tehnološke kompanije kompletno su se transformirale posljednjih desetljeća. Sve manje nalikuju kapitalno laganim internetskim platformama iz prethodnih desetljeća, a sve više velikm kupcioma sirovina – čipova, električne energije i zemljišta te investitori u infrastrukturu čija se vrijednost mjeri gigavatima.
Sve to vodi do prilične jasne projekcije prekomjerne gradnje, osobito ako prihodi od AI-ja ne budu rasli očekivanom brzinom. Kompanije su ipak očito zaključile da je veća opasnost ostati bez kapaciteta i prepustiti tržište konkurenciji. U kolijevku nove generacije umjetne inteligencije zato ulažu iznose koji su donedavno bili nezamislivi za softversku industriju.
Pročitajte još:
Pitanje je i trenutka kada će se u tim iznosima početi i povećavati troškovi za obranu tih ‘kolijevki’. Trenutno, prema novom izvješću konzultantske kuće Grand View Research, cjelokupno svjetsko tržište fizičke sigurnosti svih podatkovnih centara u 2026. vrijedi oko 2,7 milijardi dolara. To je samo oko 0,4 posto najavljenih ulaganja velike četvorke.
Napadi dronovima na Amazonove podatkovne centre u Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinu pokazali su, međutim, da je digitalna infrastruktura postala i ratna meta. Tehnološke kompanije zato će u politički nestabilnim regijama uz cijenu gradnje sve češće morati uračunavati i protudronsku zaštitu. Jeftino zemljište tako dobiva skrivenu, sigurnosnu cijenu.
.
