Predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibora Kratohvil u ponedjeljak je u komentaru rezultate ankete među zagrebačkim paušalnim obrtnicima, izjavio kako povećanje poreza i doprinosa teško može biti antiinflacijska mjera.
“Od početka upozoravamo da povećanje poreza i doprinosa obrtnicima teško može biti antiinflacijska mjera. Ako poduzetnicima povećate trošak poslovanja, oni ga moraju negdje nadoknaditi”, rekao je Kratohvil, a u priopćenju prenosi HOK.
Dodao je da su, iako se radi o uzorku od nešto više od 1.500 zagrebačkih paušalnih obrtnika, rezultati “svakako indikativni” i pokazuju da bi najveći dio tereta na kraju mogli snositi građani i mali poduzetnici koji koriste njihove usluge. Anketa koju je provelo Udruženje obrtnika grada Zagreba, kako se navodi, potvrdila je i učvrstila stavove HOK-a o antiinflacijskim mjerama, a oni su prvenstveno usmjereni na inzistiranje na tome da povećanje doprinosa i poreza za obrtnike nije učinkovita antiinflacijska mjera.
Obrtnici nisu generator inflacije već najviše osjećaju rast ulaznih troškova, kaže HOK i dodaje da ustrajava na dijalogu s ministrom financija do rješenja na dobrobit hrvatskih obrtnika. U anketi je sudjelovalo 1.512 paušalnih obrtnika. Na pitanje hoće li predloženo povećanje doprinosa i poreza utjecati na povećanje cijena usluga, 78 posto odgovorilo je potvrdno – ili u potpunosti ili djelomično, tj. 54 posto izjavilo je da će cijene podići, a 24 posto kaže da će ih podići djelomično. Da neće dizati cijene reklo je 22 posto anketiranih, pri čemu većina strahuje da bi time izgubila klijente.
Iz ankete je vidljivo kako su troškovi poslovanja značajno porasli u posljednjoj godini. Naime, više od 83 posto obrtnika suočava se s rastom troškova od 10 do preko 30 posto (najam, energenti, materijal, softver, dobavljači). Dodatno opterećenje u obliku većih doprinosa i poreza, kako kažu, nemaju odakle apsorbirati bez utjecaja na krajnju cijenu usluge.
Pročitajte još:
Najveći dio ispitanika dolazi iz sektora usluga (61 posto) te IT-a i intelektualnih usluga (29 posto). Većina njih, odnosno njih 78 posto nalazi se u paušalnim razredima do 40.000 tisuća eura, a 22 posto obrtnika ima godišnji primitak veći 40.000 eura.
Riječ je o obrtnicima koji pružaju usluge građanima i drugim malim poduzetnicima – od majstora i frizera do konzultanata, dizajnera i programera. Udruženje obrtnika upozorava da bi mjere predstavljene kao antiinflacijske zapravo mogle potaknuti rast cijena u uslužnom sektoru.
