Hrvatska među najgorima u EU po izdvajanju za obrazovanje kao udio u BDP-u

Ulaganje u obrazovanje u Europskoj uniji (EU), od predškolskog uzrasta do visokog obrazovanja, iznosilo je 4,7 posto bruto društvenog proizvoda (BDP) u 2023. godini i to je bila nepromijenjena razina u odnosu na godinu ranije.

Ako se nekome čini da je podatak zastario treba ipak imati na umu da se razina ulaganja u obrazovanje vrlo sporo mijenja kroz vrijeme i da su sadašnje brojke vrlo vjerojatno blizu onima od prije koju godinu.

Naime, u 2020. je ulaganje u čitavom EU-u iznosilo pet posto BDP-a, dakle 0,3 postotna boda više no u 2023. godini.

Inače, upravo je 2020. godina bila ona u kojoj je ulaganje u obrazovanje kao udio u BDP-u bilo najveće otkako se sustavno prati taj podatak, a to je od 2012. godine.

Gledano po pojedinim zemljama, najveće ulaganja imala je Švedska i ono je iznosilo 6,8 posto BDP-a.

Druga je Finska gdje je stopa bila 6,3 posto BDP-a, a na trećem mjestu našla se Belgija sa 6,2 posto.

S druge strane ljestvice našla se Rumunjska gdje je ulaganje bilo tek na razini tri posto BDP-a, a pri dnu je još Grčka s 3,3 posto te Malta s tri posto.

Vjerojatno nije iznenađenje da zemlje na sjeveru kontinenta razmjerno ulažu više no što to rade oni na jugu.

Hrvatska je pri dnu ljestvice EU-a u tome smislu. Doduše, ne postoji konačan podatak za 2023. godinu, no u 2022. godini stopa je iznosila 3,05 posto BDP-a što znači da je bila na samom dnu, jednako kao i Rumunjska.

Sigurno da takav podatak nije baš pohvalan za hrvatsku Vladu koja je praktično pod istom palicom već čitavo desetljeće.

Ode li se malo u povijest, otkako se računaju podaci, vidljivo je da Hrvatska uglavnom ne povećava ulaganje u obrazovanje kroz vrijeme mjereno izdvajanjem iz BDP-a.

Možda bi i za to trebao neki impuls izvana kao što se dogodilo u slučaju ulaganja u obranu.

Prvi podatak koji Eurostat ima za Hrvatsku je iz 2016. godine kada je stopa izdvajanja za obrazovanje bila na razini 3,25 posto BDP-a. Nakon toga je došlo do postupnog rasta da bi onda brojka dosegla vrhunac u 2020. godini kada je stopa iznosila 3,8 posto.

Nakon toga je pala na 3,48 posto u 2021. te na spomenutih 3,05 posto u 2022. godini. U svakom slučaju, razina je stalno ispod EU prosjeka koji se vrti na približno pet posto.

U Nizozemskoj je, primjerice, već godinama ulaganje iznad pet posto BDP-a, a u Njemačkoj manje-više na razini prosjeka EU-a.

Slovenija je, što vjerojatno također ne iznenađuje, sustavno bolja od Hrvatske i također se ulaganje vrti oko europskog prosjeka. U 2023. godini ono je iznosilo 4,82 posto BDP-a.

Među velikim europskim gospodarstvima Italija je bila na 4,06 posto, Španjolska na 4,34 posto, a Francuska na 5,26 posto.