Najveći privatni poslodavci u Hrvatskoj: Trgovina zapošljava najviše, ali financijski pokazatelji otkrivaju velike razlike

Konzum plus s 10.263 zaposlenih najveći je privatni poslodavac među analiziranim kompanijama u Hrvatskoj, dok Studenac i SPAR Hrvatska potvrđuju izrazitu zastupljenost trgovine među privatnim kompanijama s najvećim brojem radnika.

Podaci za 2025. istodobno otkrivaju i da rast prihoda ne mora pratiti rast zaposlenosti te da se prihod i dobit po zaposlenom snažno razlikuju ovisno o djelatnosti i poslovnom modelu.

Konzum plus imao je u 2025. godini 10.263 zaposlenih, čime je zadržao poziciju najvećeg privatnog poslodavca, odnosno poslodavca čije dionice nisu na burzi, među analiziranim kompanijama.

Slijede Studenac sa 6.890 i SPAR Hrvatska s 5.256 zaposlenih, pa samo ta tri trgovačka lanca zajedno imaju 22.409 radnika.

Iza njih su Globalna hrana, nositelj McDonald’s franšize u Hrvatskoj, s 2.782 zaposlenih, Pliva Hrvatska s 2.655, dm-drogerie markt s 2.300, Mlinar s 2.235, Mesna industrija Braća Pivac s 2.228, Securitas Hrvatska s 2.120 te A1 Hrvatska s 2.007 zaposlenih.

Već prvih deset privatnih poslodavaca iz analize imaju zajedno gotovo 39.000 zaposlenih, ali njihova struktura pokazuje da broj radnika nije osobito dobar pokazatelj financijske veličine ili profitabilnosti kompanije.

Maloprodaja, ugostiteljstvo i zaštitarske usluge zahtijevaju velik broj ljudi, dok farmacija, telekomunikacije ili pojedine digitalne djelatnosti mogu ostvarivati znatno veći prihod i dobit uz manju radnu snagu.

Prema podacima CompanyWalla za 2025. godinu, Konzum plus među prikazanim kompanijama ima najveći prihod, 1,94 milijarde eura, i najveći broj zaposlenih, njih 10.263. Pliva Hrvatska ostvarila je 199,4 milijuna eura dobiti uz 2.655 zaposlenih, dok se SuperSport izdvaja sa 114,6 milijuna eura dobiti i tek 1.096 zaposlenih. Visoku dobit uz relativno mali broj zaposlenih bilježe i Bugatti Rimac, s 114,5 milijuna eura dobiti i 645 zaposlenih, te Končar – Energetski transformatori, s 87,7 milijuna eura dobiti i 616 zaposlenih.

Trgovina čini gotovo polovicu zaposlenosti među 50 najvećih

Posebno je izražena koncentracija zaposlenosti u trgovini. Među 50 najvećih privatnih poslodavaca trgovačke kompanje zapošljavaju oko 44.500 ljudi, odnosno gotovo polovicu ukupno približno 89.800 zaposlenih u toj skupini.

Osim Konzuma, Studenca i SPAR-a, među velikim trgovačkim poslodavcima nalaze se dm, Narodni trgovački lanac (NTL), Tisak plus, Petrol, Müller, Boso, ITX Hrvatska (Zara i drugi njihovi modni brendovi), Metro, Bipa, Lesnina i Pepco.

Prerađivačka industrija druga je velika skupina, s približno petinom zaposlenih među 50 najvećih analiziranih privatnih poslodavaca.

U njoj su, među ostalima, Pliva, Mlinar, Mesna industrija Braća Pivac, HS Produkt, PIK Vrbovec plus, Koka, Vindija i Rimac Technology.

Takva struktura objašnjava zašto se popis najvećih poslodavaca bitno razlikuje od rangiranja kompanija prema prihodima ili dobiti.

Djelatnosti koje ovise o velikom broju fizičkih lokacija, proizvodnih procesa ili neposrednom radu s kupcima prirodno se pojavljuju više na ljestvici zaposlenosti.

Studenac raste, Konzum smanjuje broj zaposlenih

Kada usporedimo promjene u odnosu na 2024. možemo vidjeti raznoliku sliku poslodavaca.

Konzum je smanjio broj zaposlenih s 11.146 na 10.263, odnosno za 883 radnika ili 7,9 posto, dok su mu prihodi istodobno pali 4,7 posto, na 1,94 milijarde eura. Budući da je broj zaposlenih smanjen brže od prihoda, prihod po zaposlenom povećan je na približno 189.000 eura.

Studenac je tijekom istog razdoblja broj zaposlenih povećao za 526, odnosno 8,3 posto, na 6.890, dok su prihodi porasli 12,7 posto i dosegnuli 854,4 milijuna eura. Prihod je tako rastao brže od broja radnika, a prihod po zaposlenom povećan je na približno 124.000 eura.

SPAR Hrvatska povećao je zaposlenost 3,6 posto, s 5.072 na 5.256 radnika, dok su mu prihodi porasli 6,8 posto, na 1,16 milijardi eura. Kompanija je pritom ostvarila približno 220.000 eura prihoda po zaposlenom.

U sva tri slučaja riječ je o istoj temeljnoj djelatnosti, što njihove pokazatelje čini usporedivijima nego kod usporedbe trgovaca s farmaceutskim ili telekomunikacijskim društvima.

Pivac povećao broj zaposlenih za više od 50 posto

Među velikim poslodavcima posebno se izdvaja Mesna industrija Braća Pivac, koja je broj zaposlenih povećala s 1.479 na 2.228, odnosno za 749 radnika ili 50,6 posto.

Prihodi su u istom razdoblju porasli 7,7 posto, na 394,5 milijuna eura, što znači da je zaposlenost rasla znatno brže od prihoda. Posljedično je prihod po zaposlenom smanjen na približno 177.000 eura.

Sam podatak ne omogućuje zaključak o padu produktivnosti jer snažna promjena zaposlenosti može biti posljedica akvizicija, reorganizacije poslovanja ili novih ulaganja i širenje. Ipak, odnos rasta zaposlenosti i prihoda pokazuje koliko je kod ovakvih rangiranja važno promatrati promjene u strukturi kompanije, a ne samo konačan broj zaposlenih.

Suprotan primjer daje Roto Dinamic, koji je povećao broj zaposlenih s 711 na 1.053, odnosno 48,1 posto, dok su prihodi istodobno porasli 51,3 posto, na 269,4 milijuna eura. Zbog gotovo paralelnog rasta prihoda i zaposlenosti prihod po zaposlenom ostao je relativno stabilan na približno 256.000 eura.

Pliva povećala prihod gotovo 26 posto uz 388 zaposlenih manje

Pliva Hrvatska pokazuje potpuno drukčiju dinamiku. Broj zaposlenih smanjen je s 3.043 na 2.655, odnosno 12,8 posto, dok su prihodi povećani 25,8 posto i premašili 1,12 milijardi eura.

Kombinacija većeg prihoda i manje radne snage podigla je prihod po zaposlenom na približno 425.000 eura, što je više nego dvostruko u odnosu na Konzum i gotovo dvostruko u odnosu na SPAR.

Pliva je u 2025. ostvarila i 199,4 milijuna eura dobiti, odnosno oko 75.100 eura po zaposlenom, uz profitnu maržu od približno 17,7 posto.

Takvu razliku nije opravdano tumačiti kao dokaz da je jedan zaposlenik farmaceutske kompanije nekoliko puta “produktivniji” od zaposlenika trgovine. Farmaceutska industrija ima znatno drukčiju strukturu kapitala, intelektualnog vlasništva, proizvodnje i marži, pa prihod i dobit po zaposlenom prije svega služe za pokazivanje razlika među poslovnim modelima.

Globalna hrana pokazuje koliko je ugostiteljstvo vezano uz broj zaposlenih

Kod Globalne hrane (McDonald’s) broj zaposlenih povećan je s 2.468 na 2.782, odnosno 12,7 posto, dok su prihodi gotovo identičnom stopom porasli 12,7 posto, na 262,5 milijuna eura.

Prihod po zaposlenom zato se gotovo nije promijenio i iznosi približno 94.000 eura.

Takav odnos dobro ilustrira ekonomiku ugostiteljstva, u kojem širenje mreže restorana i rast prodaje obično zahtijevaju proporcionalno povećavanje radne snage. Za razliku od softvera, telekomunikacija ili dijela industrije, prihod se teže povećava bez dodatnih zaposlenika na samim lokacijama.

Petrol ima 725.000 eura prihoda po zaposlenom

Velike razlike među djelatnostima posebno su vidljive kod prihoda po zaposlenom. Petrol je s 1.875 zaposlenih i 1,36 milijardi eura prihoda ostvario približno 725.000 eura prihoda po zaposlenom, Orbico oko 666.000, Pliva oko 425.000, A1 Hrvatska približno 301.000, SPAR oko 220.000, Konzum 189.000, a Studenac 124.000 eura.

Takvo rangiranje ne može se koristiti kao izravna ljestvica učinkovitosti. Trgovina gorivima i veleprodaja imaju visoku vrijednost robe koja prolazi kroz poslovne knjige, zbog čega mogu ostvarivati vrlo velik prihod s relativno malim brojem zaposlenih, dok zaštitarske, ugostiteljske i dio maloprodajnih djelatnosti prihod stvaraju uz znatno veliki udio ljudskog rada.

Zbog toga prihod po zaposlenom ima znatno veću analitičku vrijednost kada se uspoređuju kompanije iz iste ili slične djelatnosti.

SuperSport ostvaruje više od 100.000 eura dobiti po zaposlenom

Još veće razlike pojavljuju se kada se promatra dobit po zaposlenom. Među privatnim kompanijama iz analiziranog uzorka koje imaju najmanje 1.000 zaposlenih posebno se izdvaja SuperSport, koji je uz 1.096 zaposlenih ostvario 114,6 milijuna eura dobiti.

To odgovara približno 104.600 eura dobiti po zaposlenom, uz profitnu maržu od gotovo 45 posto.

Pliva je na približno 75.100 eura dobiti po zaposlenom, A1 Hrvatska na 42.700 eura, Petrol na 38.100 eura, dok Konzum ostvaruje oko 8.300 eura dobiti po zaposlenom.

Ovakav raspon potvrđuje koliko su pokazatelji zaposlenosti uvjetovani vrstom poslovanja. Djelatnost klađenja može skalirati prihod bez proporcionalnog povećanja broja zaposlenih, dok trgovac hranom za upravljanje velikom mrežom fizičkih prodavaonica mora održavati višestruko veću radnu snagu.

Zagreb je sjedište 30 od 50 najvećih privatnih poslodavaca

Geografska raspodjela sjedišta pokazuje snažnu koncentraciju velikih kompanija u Zagrebu. Od 50 najvećih privatnih poslodavaca izdvojenih za ovu analizu njih 30 ima registrirano sjedište u Zagrebu, a zajedno zapošljavaju oko 56.500 ljudi, odnosno približno 63 posto zaposlenih u promatranoj skupini.

Taj podatak ne znači da 63 posto tih radnih mjesta fizički postoji u Zagrebu jer kompanije poput Konzuma, SPAR-a, dm-a, Petrola ili Müllera imaju poslovnice i zaposlenike diljem Hrvatske. Geografski podatak zato prije pokazuje koncentraciju sjedišta i upravljačkih funkcija nego stvarnu prostornu raspodjelu zaposlenosti.

Izvan Zagreba izdvajaju se Studenac sa sjedištem u Omišu i 6.890 zaposlenih, Mesna industrija Braća Pivac u Vrgorcu s 2.228, HS Produkt u Karlovcu s 1.892, NewMip u Sisku s 1.689, PIK Vrbovec plus u Vrbovcu s 1.686, Koka i Vindija u Varaždinu s ukupno gotovo 3.000 zaposlenih te Infobip u Vodnjanu s 1.455 zaposlenih.

Rast prihoda i zaposlenosti daje korisniju sliku od samog poretka

Kombinacija promjene prihoda i zaposlenosti omogućuje razlikovanje nekoliko poslovnih obrazaca koji nisu vidljivi iz same ljestvice najvećih poslodavaca.

Studenac i SPAR povećali su i prihode i zaposlenost, pri čemu su prihodi rasli brže od broja radnika. Globalna hrana povećala je oba pokazatelja gotovo istom stopom, dok je Pliva ostvarila snažan rast prihoda uz smanjenje zaposlenosti. Pivac je, s druge strane, broj zaposlenih povećao znatno brže od prihoda.

Tri obilježja hrvatskog gospodarstva: pokazuje da je kod velikih kompanija zaposlenost izrazito koncentrirana u trgovini i drugim radno intenzivnim djelatnostima, sjedišta velikih poslovnih sustava snažno su koncentrirana u Zagrebu, dok se financijski učinak jednog zaposlenog višestruko razlikuje među sektorima.