Kućno punjenje električnog auta može stajati manje od sedam eura, a novi pravilnik mogao bi ga zakomplicirati

Punjenje električnog automobila kod kuće u Hrvatskoj može stajati manje od sedam eura za gotovo cijelu bateriju, a tipičnom BYD-u ili Tesli na kućnom wallboxu za to treba oko šest sati. Upravo zato prijedlog novih administrativnih zahtjeva za postavljanje kućnih punionica otvara pitanje koliko su predložena pravila razmjerna stvarnoj snazi i načinu korištenja takvih uređaja.

Udruga vozača električnih vozila Strujni krug upozorila je da bi prema nacrtu novog pravilnika vlasnik obiteljske kuće koji želi na garažu postaviti punionicu za vlastiti automobil morao ishoditi glavni projekt, posebne uvjete i uvjete priključenja, pribaviti potvrde javnopravnih tijela, prijaviti početak građenja, priložiti GML zapis te osigurati stručni nadzor.

Udruga procjenjuje da bi to građanima moglo donijeti nekoliko stotina eura dodatnih troškova, ali i višemjesečno čekanje.

Istodobno, obična kućna punionica kakvu koristi većina vlasnika električnih automobila najčešće radi sa snagom od 7,4 ili 11 kilovata, dok Strujni krug traži pojednostavljeni režim za AC punionice do 22 kW.

BYD ili Tesla kod kuće se mogu napuniti preko noći

Za ilustraciju se može uzeti BYD Dolphin s baterijom kapaciteta oko 60 kWh. Automobil podržava AC punjenje do 11 kW, što znači da bi se potpuno prazna baterija na odgovarajućem kućnom wallboxu teoretski mogla napuniti za nešto manje od šest sati.

Slična je situacija s najpopularnijim Teslinim modelima. Model 3 i Model Y na europskoj trofaznoj mreži također primaju do 11 kW pri AC punjenju.

U stvarnim uvjetima punjenje traje nešto dulje zbog gubitaka i upravljanja baterijom, ali vlasniku koji automobil priključi navečer to u pravilu znači da će ga ujutro dočekati napunjen.

Obična kućna utičnica također može napuniti automobil, ali sa snagom od oko 2,3 kW. Za bateriju od približno 60 kWh tada bi trebalo više od jednog dana, odnosno oko 29 sati kada se uključe i gubici pri punjenju.

Wallbox, dakle, prije svega skraćuje vrijeme punjenja. Ne znači nužno i veću ukupnu potrošnju energije.

Za 60 kWh u bateriji iz mreže treba oko 66 do 67 kWh

Kod električnih automobila pritom treba razlikovati kilovate i kilovatsate.

Snaga punjača izražava se u kilovatima, odnosno kW. Količina energije koja ulazi u bateriju mjeri se u kilovatsatima, odnosno kWh.

Ako automobil ima bateriju od 60 kWh, potpuno punjenje ne znači da će kućanstvo povući 60 kW električne snage. Na wallboxu od 11 kW automobil će tijekom nekoliko sati povlačiti najviše oko 11 kW, a nakon punjenja potrošnja prestaje.

Zbog gubitaka pri punjenju, za spremanje 60 kWh energije u bateriju iz elektroenergetske mreže potrebno je približno 66 do 67 kWh.

Većina vozača pritom gotovo nikada ne puni bateriju od nula do 100 posto. Ako se automobil, primjerice, redovito dopunjava između 20 i 80 posto, riječ je o približno 36 kWh energije u bateriji, odnosno oko 40 kWh potrošenih iz mreže.

Noćno punjenje može koštati oko četiri eura

Trošak je jedan od glavnih razloga zbog kojih vlasnici električnih vozila žele puniti automobile kod kuće.

Prema trenutačnim HEP-ovim tarifama, kada se uračunaju energija, mrežarina, naknade i PDV, kilovatsat električne energije u nižoj tarifi okvirno stoji oko deset centi, dok je u višoj tarifi približno dvostruko skuplji.

To znači da bi približno 67 kWh potrebnih za potpuno punjenje baterije od 60 kWh tijekom niže tarife koštalo oko 6,5 do sedam eura.

Ako bi se ista količina energije potrošila u višoj tarifi, trošak bi bio približno 13 eura.

Još je realnija svakodnevna situacija u kojoj vozač samo nadopunjava bateriju. Punjenje od 20 do 80 posto, uz oko 40 kWh energije preuzete iz mreže, tijekom noćne tarife stajalo bi približno četiri eura.

Javno punjenje može biti nekoliko puta skuplje

Razlika postaje još izraženija kada se kućno punjenje usporedi s javnim punionicama.

Na HEP-ovim ELEN punionicama izvan autocesta AC punjenje do 22 kW naplaćuje se oko 0,35 eura po kWh. Za približno 67 kWh to bi značilo račun od oko 23 eura.

Na najbržim punionicama uz autoceste cijena može dosegnuti oko 0,78 eura po kWh, pa bi ista količina energije stajala više od 50 eura.

Brza javna punionica ima veliku prednost u brzini jer automobil može nadopuniti za desetke minuta umjesto nekoliko sati, ali je cijena energije višestruko veća nego kod kuće.

Za vlasnika koji ima vlastito parkirno mjesto zato je kućni wallbox najpraktičniji i najjeftiniji način svakodnevnog korištenja električnog automobila.

Punjač od 11 kW nasuprot uređajima od 30 kW

Upravo je snaga tipičnih kućnih punionica jedan od argumenata Strujnog kruga protiv predloženih pravila.

Udruga ističe da nacrt pravilnika istodobno omogućuje postavljanje sustava grijanja, hlađenja ili klimatizacije snage do 30 kW bez građevinske dozvole i glavnog projekta.

Za usporedbu, BYD Dolphin ili Tesla Model 3 i Model Y kod kuće u pravilu ne mogu ni prihvatiti više od 11 kW AC snage, bez obzira na to je li sam wallbox deklariran na 11 ili 22 kW.

Strujni krug zato predlaže da se AC punionice do 22 kW mogu postavljati bez građevinske dozvole i glavnog projekta kada se priključuju na već izvedenu i ispitanu električnu instalaciju.

Snažnije i istosmjerne, odnosno DC punionice, ostale bi pod strožim pravilima.

Administrativni trošak mogao bi biti veći od desetaka punjenja automobila

Udruga procjenjuje da bi nova dokumentacija vlasniku kuće mogla stvoriti nekoliko stotina eura dodatnih troškova.

Ako potpuno noćno punjenje automobila s baterijom od oko 60 kWh stoji približno sedam eura, samo 350 eura administrativnih troškova odgovaralo bi cijeni približno 50 potpunih kućnih punjenja.

Za vozača koji godišnje prijeđe prosječan broj kilometara to više nije zanemariva stavka.

Dodatni problem je vrijeme. Wallbox se tehnički može postaviti vrlo brzo ako kuća već ima odgovarajuću električnu instalaciju, dok bi novi administrativni postupak, prema upozorenju Strujnog kruga, mogao potrajati mjesecima.

Pitanje nije treba li kontrolirati instalaciju, nego koliko papira treba za zidni punjač

Električna instalacija koja mora nekoliko sati podnositi kontinuirano opterećenje svakako mora biti pravilno izvedena, ispitana i zaštićena.

Strujni krug međutim ne traži da se kućne punionice postavljaju bez stručne kontrole električnih instalacija. Traži da se uređaj snage kakvu već imaju brojni drugi kućanski sustavi ne tretira kao građevinski zahvat koji zahtijeva cijeli niz projekata i potvrda.

Za prosječnog vlasnika BYD-a ili Tesle kućna punionica u praksi znači uređaj koji automobil tijekom noći puni snagom od oko 11 kW, a energija za stotinama kilometara vožnje može ga stajati manje od deset eura.

Upravo zato pitanje novog pravilnika nije samo tehničko. Ako Hrvatska želi povećavati broj električnih vozila, dostupnost jednostavnog i jeftinog kućnog punjenja jedan je od osnovnih uvjeta da njihovo korištenje građanima uopće ima ekonomskog smisla.