Građevinski sektor jedan je od važnih pokazatelja gospodarske aktivnosti, a njegovo kretanje utječe na niz povezanih djelatnosti, od proizvodnje građevinskog materijala do tržišta nekretnina i razvoja infrastrukture.
Podaci za 2025. godinu pružaju uvid u stanje domaćeg građevinarstva, strukturu ulaganja i razlike među pojedinim vrstama građevinskih projekata, ali i otvaraju pitanje kako se domaći trendovi uklapaju u širu europsku sliku.
U Hrvatskoj su pravne osobe s pet i više zaposlenih u građevinskoj djelatnosti na gradilištima imale prosječno 8,6 posto više radnika i 8,6 posto više odrađenih sati rada u 2025. na godišnjoj razini, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Dakle, na gradilištima je bilo 73.265 radnika, a odrađeno je gotovo 138 milijuna sati. U 2024. je bilo 67.479 radnika i 126 milijuna odrađenih sati.
Istodobno, vrijednost radova koje su izvršili radnici na gradilištima bila je veća za 10,5 posto i iznosila je 6,78 milijardi eura.
Prema vrstama građevina, 62 posto vrijednosti izvršenih radova ostvareno je na zgradama, odnosno 4,2 milijarde eura. Od toga je vrijednost radova na stambenim zgradama iznosila 1,83 milijarde eura, a na nestambenim zgradama 2,37 milijardi eura.
Preostalih 38 posto ili 2,57 milijardi, od ukupne vrijednosti radova, ostvareno je na ostalim građevinama.
Vrijednost radova na prometnoj infrastrukturi lani iznosila je 1,44 milijarde eura, a na cjevovodu te komunikacijskim i električnim vodovima 859 milijuna eura.
Prema vrstama radova, udio vrijednosti izvršenih radova na novogradnji je 58,2 posto ili 3,94 milijarde eura, a na rekonstrukcijama, adaptacijama i velikim popravcima 34,9 posto ili 2,36 milijardi eura. Na održavanju i manjim popravcima je pak 6,9 posto ili 468 milijuna.
Najveća vrijednost izvedenih građevinskih radova u 2025. godini zabilježena je u Gradu Zagrebu, gdje su pravne osobe s pet i više zaposlenih ostvarile radove vrijedne 1,3 milijarde eura.
Slijedi Zagrebačka županija sa 692 milijuna eura, dok je na trećem mjestu Splitsko-dalmatinska županija u kojoj je vrijednost izvedenih radova iznosila 683 milijuna eura.
“Vrijednost izvršenih građevinskih radova iskazuje se u tekućim cijenama i obuhvaća sve radove stvarno izvedene tijekom izvještajne godine, neovisno o tome jesu li naplaćeni. U ukupnu vrijednost uključeni su troškovi rada, ugrađenog materijala i gotovih proizvoda, goriva, električne energije, korištenja građevinskih strojeva i opreme te ostali troškovi povezani s izvođenjem radova”, objasnili su statističari.
Dodali su da se pritom ne uračunavaju radovi vlastitih podizvođača, kako bi se izbjeglo dvostruko iskazivanje vrijednosti, kao ni porez na dodanu vrijednost (PDV), troškovi kupnje zemljišta, projektiranja, premjeravanja zemljišta i stručnog nadzora.
Dok hrvatsko građevinarstvo bilježi rast vrijednosti izvedenih radova i povećanje broja radnika na gradilištima, zanimljivo je pogledati i kakva su kretanja na europskoj razini. Podaci za Europsku uniju pokazuju nešto drukčiju sliku, s obzirom na to da su krajem 2025. zabilježene promjene u obujmu građevinske proizvodnje koje upućuju na neujednačena kretanja na europskom tržištu.
Promatrajući EU, u prosincu 2025. u usporedbi sa studenim, sezonski prilagođena proizvodnja u građevinarstvu porasla je za 1,2 posto, dok je u eurozoni bila veća za 0,9 posto, prema Eurostatu.
No, u usporedbi s prosincem 2024., proizvodnja u građevinarstvu smanjila se za 0,9 posto u eurozoni, a u EU je ostala stabilna.
Pročitajte još:
Kretanja u građevinskom sektoru pokazuju koliko je važno pratiti ne samo ukupnu vrijednost izvedenih radova nego i strukturu projekata, raspoloživost radne snage te dinamiku ulaganja.
Usporedba s europskim kretanjima pritom pruža dodatni kontekst za razumijevanje položaja hrvatskog građevinarstva i izazova koji bi mogli obilježiti razdoblje koje slijedi.
