Zimska sezona počinje uz visoke troškove energije, ali i nove državne mjere kojima se nastoji spriječiti dodatni udar na kućne budžete. Hrvatska kućanstva do kraja ožujka 2027. imaju zaštićene cijene električne energije i plina, dok se cijene goriva i dalje reguliraju iz tjedna u tjedan. No, unatoč intervencijama države, troškovi stanovanja i energije ostaju među glavnim izvorima inflacijskog pritiska.
Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, cijene energije u rujnu bile su 20,4 posto više nego godinu ranije, dok su cijene u skupini stanovanja, vode, električne energije, plina i ostalih goriva porasle 11,7 posto. Ukupna inflacija iznosila je 4,7 posto.
To znači da će kućanstva u zimu ući s većim troškovnim pritiskom nego prije godinu dana, čak i ako se regulirane cijene pojedinih energenata zasad ne mijenjaju.
Vlada je u rujnu produljila energetske mjere za razdoblje od 1. listopada 2026. do 31. ožujka 2027. Prema Vladinu izračunu, prosječni mjesečni račun kućanstva za električnu energiju iznosit će 43,33 eura, dok bi bez mjera dosegnuo 58,25 eura.
Razlika je 14,92 eura mjesečno, odnosno 89,52 eura tijekom šest mjeseci. Riječ je o Vladinu izračunu prosječnog računa, a ne o iznosu koji će plaćati svako kućanstvo: konačni račun ovisi o potrošnji, tarifi i drugim stavkama.
Za kućanstva je posebno važno ograničenje od 3.000 kilovatsati ukupne potrošnje tijekom šestomjesečnog razdoblja. Do te granice primjenjuje se zaštićena cijena radne energije. Ako kućanstvo potroši više, samo se potrošnja iznad 3.000 kWh obračunava po cijeni radne energije uvećanoj za 35 posto, a ne cjelokupna potrošnja.
To može biti posebno važno za kućanstva koja se griju na električnu energiju ili tijekom zime intenzivnije koriste električne grijalice, klima-uređaje i druge uređaje. Prosjek od 500 kWh mjesečno može poslužiti kao orijentir, ali stvarna potrošnja neće biti jednaka u svim mjesecima.
Gorivo: Pun spremnik dizela skuplji od benzinskog
Prema posljednjoj odluci Vlade, koja je stupila na snagu 27. listopada i vrijedi sedam dana, najviša cijena osnovnog benzinskog goriva iznosi 1,69 eura po litri, a dizela 1,88 eura po litri. Plavi dizel stoji najviše 1,44 eura po litri.
To znači da bi punjenje spremnika od 50 litara stajalo 84,50 eura za benzin, odnosno 94 eura za dizel. Razlika između takvog punjenja iznosi 9,50 eura.
Državna regulacija pritom ublažava trošak za vozače. Prema izračunu Vlade, bez mjera bi benzin stajao 1,83 eura po litri, a dizel 2,19 eura. Na spremniku od 50 litara to bi značilo 91,50 eura za benzin i 109,50 eura za dizel, odnosno 7 eura i 15,50 eura više nego uz trenutačno ograničene cijene. Cijene se, međutim, mogu promijeniti već nakon isteka aktualne uredbe. Zato navedeni iznosi predstavljaju trenutačno važeće najviše cijene, a ne jamstvo cijena tijekom cijele zime.
Plin i centralno grijanje: važna je lokacija i potrošnja
Za kućanstva koja se griju na plin Vlada je također produljila mjere do 31. ožujka 2027. Nastavlja se subvencioniranje dijela krajnje cijene opskrbe, pri čemu se iznos potpore razlikuje ovisno o distribucijskom području.
Zbog tih razlika nije moguće navesti jedan iznos koji bi predstavljao račun za plin svih hrvatskih kućanstava. Konačan trošak ovisi o lokalnoj tarifi, količini potrošenog plina i načinu grijanja.
Sličan oprez potreban je i kod centralnog grijanja. Vladin paket obuhvaća subvencioniranje dijela krajnje cijene toplinske energije za kućanstva, ali stvarni iznos računa ovisi o sustavu grijanja, obračunu i potrošnji pojedine zgrade ili stana.
Za realnu procjenu zimskih troškova zato je potrebno usporediti račune istog kućanstva iz prošle i ove zime, uzimajući u obzir ne samo cijenu energenta nego i potrošnju, koja u hladnijim mjesecima može znatno porasti.
Državne mjere ublažavaju udar, ali ne uklanjaju sve troškove
Vladin 11. paket mjera predviđa 170,14 milijuna eura za energetske mjere, uključujući električnu energiju, plin i toplinsku energiju. Cilj je zadržati stabilnost cijena za kućanstva tijekom ogrjevne sezone, dok istodobno rast cijena energije na godišnjoj razini pokazuje da troškovni pritisci nisu nestali.
Pročitajte još:
Za kućanstva koja žele procijeniti koliko će ih stajati zima najvažnije je pratiti tri stavke: potrošnju električne energije u odnosu na prag od 3.000 kWh, aktualne cijene goriva te vlastitu potrošnju plina ili toplinske energije. Zaštićena cijena ne znači da će svaki račun ostati isti: ako se zbog grijanja potroši više energije, ukupni trošak može porasti i bez promjene jedinične cijene.
Zimski trošak tako neće ovisiti samo o tome hoće li država nastaviti regulirati cijene, nego i o tome koliko će kućanstva trošiti te koliko će dugo trajati razdoblje niskih temperatura. Upravo će kombinacija cijena, potrošnje i državnih subvencija odrediti koliko će se energetski pritisak osjetiti u kućnim budžetima tijekom idućih mjeseci.
