Hrvati imaju više od 44 milijarde eura na računima, ali inflacija im nagriza štednju

Hrvatski građani i dalje najveći dio svoje financijske imovine drže u bankovnim depozitima, no postupno se okreću i drugim oblicima štednje i ulaganja. Državne obveznice i trezorski zapisi, investicijski fondovi, dobrovoljni mirovinski fondovi, a sve više i investicijsko zlato, postaju dio financijske slike kućanstava.

Ipak, velik dio novca i dalje ostaje na računima na kojima ne donosi kamatu, zbog čega mu inflacija postupno smanjuje kupovnu moć.

Ukupni depoziti hrvatskih kućanstava krajem kolovoza premašivali su 44 milijarde eura, no manje od deset milijardi odnosilo se na oročenu štednju.

Na taj je podatak upozoreno na okruglom stolu Hrvatske gospodarske komore (HGK), održanom u povodu Svjetskog dana štednje, na kojem su predstavnici financijskih institucija i regulatora govorili o promjenama u navikama građana, financijskoj pismenosti i mogućnostima ulaganja na tržištu kapitala.

Iako depoziti i dalje dominiraju financijskom imovinom kućanstava, njihov se udio postupno smanjuje. Građani sve više istražuju alternativne mogućnosti ulaganja, a važan poticaj tom trendu bila su izdanja državnih vrijednosnih papira.

Zagreb preuzeo prvo mjesto po prosječnom depozitu

Prema tradicionalnoj analizi HGK-a, prosječni depozit po stanovniku u Hrvatskoj u lipnju je iznosio 11.048 eura. Najviši prosjek zabilježen je u Gradu Zagrebu, gdje je dosegnuo 15.539 eura, čime je Zagreb nakon duljeg razdoblja preuzeo prvo mjesto od Istarske županije. Istra je sada druga, sa samo 17 eura manjim prosječnim depozitom po stanovniku.

Na drugom kraju ljestvice nalazi se Vukovarsko-srijemska županija, u kojoj je prosječni depozit po stanovniku iznosio 5.666 eura.

Geografska raspodjela depozita nije se značajnije promijenila. Na sedam jadranskih županija odnosi se 41 posto ukupnih depozita kućanstava, dok je u Gradu Zagrebu koncentrirano 28 posto. Preostalih 31 posto nalazi se u 13 kontinentalnih županija.

Depoziti su u odnosu na lipanj prošle godine rasli u svim županijama, a prosječna stopa rasta na razini Hrvatske iznosila je 5,4 posto. Najveći realni rast zabilježen je u Požeško-slavonskoj županiji, 7,5 posto, dok je najmanji bio u Primorsko-goranskoj, 3,4 posto.

Građani štede, ali velik dio imovine ostaje u nekretninama

Zamjenica guvernera Hrvatske narodne banke Sandra Švaljek istaknula je da stopa štednje hrvatskih kućanstava u posljednje vrijeme raste, iako je još uvijek ispod prosjeka Europske unije. Veća štednja, naglasila je, kućanstva čini manje ranjivima na financijske šokove, a povećanje izdvajanja može upućivati i na oprez građana u uvjetima globalne neizvjesnosti.

Međutim, depoziti nisu jedini oblik štednje. Hrvatski građani velik dio svoje imovine ulažu u nekretnine, po čemu su iznad prosjeka EU-a. Nakon nekretnina slijede bankovni depoziti, dok su ulaganja u osiguranje, investicijske fondove i obveznice razmjerno manja, premda se kod obveznica u posljednje vrijeme bilježi rast.

Švaljek je pritom upozorila na važnu karakteristiku nekretnina kao oblika imovine: riječ je o ulaganju koje je izrazito nelikvidno i čija je vrijednost podložna tržišnim oscilacijama. Cijene nekretnina u Hrvatskoj u posljednjih pet godina u prosjeku su porasle za više od 70 posto, što je dodatno povećalo vrijednost imovine vlasnika, ali ne znači da se ona može brzo pretvoriti u novac.

Kod bankovnih depozita problem je drukčiji. Građani ne iskorištavaju u značajnoj mjeri mogućnost ostvarivanja većih kamata oročavanjem štednje. Krajem kolovoza ukupni depoziti kućanstava premašivali su 44 milijarde eura, ali je manje od deset milijardi bilo oročeno.

Novac na računima gubi kupovnu moć

Koliko neaktivna štednja može koštati građane, upozorio je Vladimir Potočki iz tvrtke Auro Domus. Prema njegovim riječima, novac koji građani drže na transakcijskim računima, odnosno u depozitima po viđenju, ne donosi kamatu, dok prosječna kamata na oročenu štednju iznosi oko 1,3 posto.

Uspoređujući takve prinose s inflacijom, Potočki je iznio procjenu da će građani samo tijekom ove godine izgubiti oko 1,6 milijardi eura kupovne moći, dok je u posljednjih pet godina taj iznos premašio devet milijardi eura.

Zbog toga se, istaknuo je, građani sve više okreću investicijskom zlatu. Ulaganja u tu vrstu imovine lani su dosegnula približno 800 milijuna eura, a očekuje se da bi u 2026. mogla premašiti milijardu eura.

Takva ulaganja, međutim, nisu bez rizika. Vrijednost zlata može oscilirati, a kupnja i prodaja uključuju razliku između prodajne i otkupne cijene. Stoga ni zlato, kao ni drugi oblici ulaganja, ne predstavlja automatsku zaštitu od svih tržišnih rizika.

Financijska pismenost i dalje je slaba točka

Unatoč većem interesu za različite oblike ulaganja, financijska pismenost ostaje jedan od ključnih izazova. Švaljek je upozorila da građani ne istražuju dovoljno ni mogućnosti ostvarivanja boljih kamata na štednju ni povoljnijih uvjeta kreditiranja. To, prema njezinu mišljenju, pokazuje da je potrebno nastaviti edukaciju o upravljanju osobnim financijama.

Sličnu poruku uputila je i Anamarija Staničić, zamjenica predsjednika Upravnog vijeća Hanfe, govoreći o ulaganjima u kriptoimovinu. Hrvatski građani, osobito mlađi, pokazuju interes za takva ulaganja, no digitalna pismenost ne znači automatski i digitalnu financijsku pismenost.

Kriptoimovina je izrazito volatilna, a procjena njezine temeljne vrijednosti često je složena. Staničić je zato pozvala građane na oprez i ulaganje u vlastito financijsko znanje, oslanjajući se na provjerene informacije.

Osvrnula se i na nedavni kibernetički napad na Binance, u kojem je, prema navodima iz rasprave, ukradena digitalna imovina procijenjena na 6,3 milijarde dolara. Upozorila je da Binance nema licencu u Europskoj uniji te da korisnici u tom slučaju nemaju odgovarajuću zaštitu ulaganja. Dodala je da ni europski regulatorni okvir za kriptoimovinu, čak i kada je pružatelj usluga licenciran, ne obuhvaća zaštitu imovine klijenata na način na koji to čine sustavi zaštite depozita.

Novi investicijski račun trebao bi potaknuti dugoročnu štednju

Jedan od instrumenata koji bi trebao dodatno potaknuti građane na ulaganje jest Hrvatski investicijski račun (HIR), čije se uvođenje očekuje iduće godine. Prema riječima Staničić, cilj tog instrumenta nije poticanje ulaganja u kriptoimovinu, nego u tradicionalnije financijske instrumente poput dionica, obveznica i ETF-ova.

HIR bi građanima trebao olakšati dugoročno investiranje i štednju, bez značajnijeg administrativnog opterećenja. Tamas Nagy, predsjednik Grupacije tržišta kapitala HGK-a, ocijenio je da je riječ o važnom koraku za razvoj domaćeg tržišta kapitala. Pritom je istaknuo potrebu da se ulaganje prestane doživljavati kao nešto komplicirano i dostupno samo građanima s velikim iznosima novca.

Poruke s okruglog stola pokazuju da se štedne navike hrvatskih građana postupno mijenjaju, ali i da je pred njima još dug put prema raznovrsnijoj i informiranijoj raspodjeli financijske imovine. Bankovni depoziti ostat će važan oblik štednje, no sve veći značaj dobivat će tržište kapitala, mirovinski i investicijski fondovi te drugi oblici ulaganja. Ključno će biti da građani pritom razumiju razliku između prinosa, likvidnosti i rizika – jer čuvanje novca i očuvanje njegove kupovne moći nisu uvijek ista stvar.