Cijene plina i struje u Hrvatskoj za poslovni sektor malo ispod prosjeka EU-a

U prvoj polovici ove godine prosječne cijene plina za poslovne i industrijske potrošače u Europskoj uniji (EU) iznosile su 0,06 eura za kilovat-sat (kWh) što je 1,8 posto više no u drugoj polovici prošle godine, ali i 6,7 posto niže no u prvom polugodištu 2025.

Razina poreznog udjela u prvih šest mjeseci ove godine u tome je bila 17,5 posto što je više no lani. Naime, u prvih šest mjeseci lani bila je 16,4 posto, a u drugom dijelu godine 15,9 posto.

Podaci se odnose na potrošače koji nisu kućanstva s godišnjom potrošnjom između 10 tisuća i 100 tisuća gigadžula.

Najviše cijene u ovom kontekstu u EU imala je Švedska od 0,11 eura za kWh ispred Finske s 0,09 eura i Nizozemske s 0,08 eura.

Najmanje je za plin poslovni sektor plaćao u Bugarskoj i Belgiji, tek 0,04 eura za kWh.

Na godišnjoj razini cijena plina za te potrošače bila je pala u 24 zemlje članice od 25 zemalja za koje postoje podaci. Jedino je rast imala Švedska, i to od 3,1 posto.

Najveći pad imale su Belgija i Francuska od po 13,1 posto ispred Litve s 12,5 posto te Bugarske s 10,8 posto.

Hrvatska je za poslovne potrošače u prvom polugodištu ove godine imala cijenu od 0,0510 eura za kWh što je vrlo mala promjena u odnosu na 0,0515 eura iz prvih šest mjeseci 2025.

Manju promjenu od Hrvatske na godišnjoj razini imala je jedino Latvija. Tamo je cijena u prvom polugodištu 2026. bila 0,056 eura. U Sloveniji je cijena godišnje smanjena na 0.06 eura za kWh s 0,064 eura.

Ako se gleda po standardu kupovne moći (PPS), tada je prosječna cijena u EU bila 0,062 PPS-a, a u Hrvatskoj malo više, odnosno 0.069. Osam zemalja je izraženo PPS-om imalo veću cijenu plina za poslovni sektor od Hrvatske.

Inače, u Hrvatskoj već se niz godina gospodarski subjekti žale kako nije logično da veliki potrošači plaćaju energente, odnosno plin ili struju, više no mali potrošači kao što su kućanstva.

Što se cijena električne energije tiče, u prvih šest mjeseci ove godine ona je u EU prosječno iznosila 0,18 eura ili 18 centi za kWh. To je bilo dva posto manje no u drugom dijelu 2025. i 5,4 posto manje no u prvih šest mjeseci lani.

To se odnosi na potrošače koji imaju godišnju potrošnju između 500 i 2.000 megavat-sati MWh.

Najveću cijenu je imala Irska od 27 centi za kWh. Slijede Cipar i Italija s 23 centa.

Najmanje je plaćao poslovni sektor u Finskoj, tek devet centi, a zatim u Švedskoj 12 centi te u Danskoj, Španjolskoj i Portugalu po 13 centi.

Cijene su na godišnjoj razini tu pale u 19 zemalja članica.

Najveći pad imao je Luksemburg od 23,8 posto, a nakon toga Češka od 11,9 posto i Grčka s 11,8 posto.

U osam zemalja cijena je rasla, a najviše u Švedskoj za 18,8 posto, Finskoj za 18,7 posto i Bugarskoj za 14,2 posto.

Hrvatska je imala pad cijena struje za poslovni sektor, a osim spomenute tri zemlje one su snažnije godišnje pale još jedino u Njemačkoj.

U Hrvatskoj je cijena pala sa 17,4 na 16 centi za kWh. U Sloveniji je također pala, ali s 15,6 centi na 14,6 centi. Dakle, u Sloveniji poslovni sektor plaća manju cijenu struje no u Hrvatskoj.