Hrvatska je 2024. zabilježila 4,18 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, no gotovo cijeli rast u odnosu na prethodnu godinu proizlazio je iz dužničkih transakcija među povezanim kompanijama.
Već 2025. ukupni priljev pao je za 37 posto, na približno 2,63 milijarde eura. Iza tih oscilacija krije se važna razlika između financijskih transakcija i ulaganja koja povećavaju proizvodnju i otvaraju radna mjesta.
Podaci Hrvatske narodne banke pokazuju da su izravna strana ulaganja u 2024. porasla za 925 milijuna eura. Istodobno su dužnički instrumenti, koji obuhvaćaju financijske odnose među povezanim poduzećima, prešli iz negativnih 253 milijuna u 707 milijuna eura.
Njihova promjena od 960 milijuna eura bila je veća od ukupnog povećanja stranih ulaganja.
Vlasnička ulaganja porasla su tek 31 milijun eura, na 1,55 milijardi, dok se zadržana dobit smanjila za 66 milijuna, na 1,92 milijarde eura. Ukupna statistika tako je pokazivala snažan rast, premda su se dvije preostale komponente zajedno gotovo nisu promijenile.
Kada zajmovi premaše ukupna ulaganja
Još je zanimljivija struktura priljeva u prvom polugodištu 2025. Ukupna izravna ulaganja iznosila su 1,08 milijardi eura, ali su dužnički instrumenti dosegnuli 1,10 milijardi. Vlasnička ulaganja bila su negativna za 51,6 milijuna eura, a zadržana dobit iznosila je samo 29,8 milijuna.
Pritom je zadržana dobit u prvom tromjesečju bila negativna za gotovo 578 milijuna eura, dok je u drugom iznosila pozitivnih 608 milijuna. Tako velike razlike upućuju na snažan utjecaj poslovnih rezultata i raspodjele dobiti na statistiku ulaganja.
Zadržana dobit evidentira se kao strano ulaganje kada kompanija u stranom vlasništvu ostvarenu zaradu ne isplati vlasniku, nego je zadrži u poslovanju. Za takvo ulaganje nije potrebna nova prekogranična uplata novca. Sredstva mogu završiti u novom pogonu ili opremi, ali se mogu koristiti i za smanjenje duga ili održavanje likvidnosti.
U 2024. zadržana dobit i dužnički instrumenti zajedno su iznosili 2,63 milijarde eura, odnosno gotovo 63 posto ukupnih stranih ulaganja. Taj udio sam po sebi ne govori koliko je novca uloženo u proizvodnju.
Kupnja postojeće tvrtke ili izgradnja nove proizvodnje
Različite učinke stranog kapitala pokazuju dva hrvatska primjera.
Švedski Inwido tijekom 2026. preuzeo je 70 posto varaždinskog Marlexa, proizvođača stolarije s približno 270 zaposlenih i godišnjim prihodima od 33 milijuna eura. Kupnjom je stekao postojeću proizvodnju, radnike i prodajnu mrežu. Takva transakcija može otvoriti prostor za buduće širenje, ali sama promjena vlasništva ne povećava proizvodne kapacitete.
Njemački Intersnack, pak, ulaže 25 milijuna eura u novi proizvodni pogon u Hercegovcu. Projekt predviđa udvostručenje godišnjeg kapaciteta proizvodnje čipsa, s 5.000 na 10.000 tona, te otvaranje između 50 i 100 radnih mjesta.
Obje investicije mogu biti povezane s izravnim stranim ulaganjima, ali njihovi neposredni gospodarski učinci bitno se razlikuju.
Kapital raste, broj novih projekata pada
Novi pregled OECD-a, objavljen krajem listopada, dolazi u trenutku kada se sličan raskorak vidi i na globalnoj razini.
Pročitajte još:
Prema UNCTAD-u, svjetska izravna ulaganja porasla su 37 posto u prvom polugodištu 2026. u odnosu na prosječno polugodište prethodne godine.
Vrijednost prekograničnih preuzimanja u prvih devet mjeseci povećana je 57 posto, na 494 milijarde dolara, iako je njihov broj pao 23 posto. Istodobno je broj najavljenih novih investicijskih projekata smanjen 15 posto. Velike korporativne transakcije tako povećavaju financijsku vrijednost ulaganja, dok broj novih projekata slabi.
