Revolut više ne želi biti dodatna kartica nego glavna banka

Revolut je u nešto više od deset godina izrastao iz aplikacije za jeftiniju razmjenu valuta u financijsku kompaniju vredniju od gotovo svih britanskih banaka. Nakon što je privukao više od 80 milijuna korisnika u 40 zemalja, pred njim je znatno teži zadatak: uvjeriti ih da mu, osim novca za putovanja i internetsku kupnju, povjere plaću, štednju i kredite.

Posljednja prodaja dionica procijenila je vrijednost britanskog fintech diva na 115 milijardi dolara, čime je prestigao sve britanske banke osim HSBC-a. Revolut sada želi proširiti svoje još razmjerno skromno kreditno poslovanje, postati banka koja nudi sve financijske usluge i promijeniti europsko bankarstvo onako kako je Ryanair promijenio zrakoplovnu industriju, piše Financial Times.

Kompanija planira potrošiti deset milijardi funti kako bi do 2030. ušla na još 30 tržišta. Sljedeće godine korisnicima želi omogućiti ulaganje na privatnim tržištima, a u Velikoj Britaniji namjerava otvoriti i privatnu banku. Dugoročna ambicija više nije samo konkurirati tradicionalnim bankama nego izgraditi financijsku superaplikaciju nalik kineskim platformama Alipay i WeChat, koje uz plaćanja nude niz drugih financijskih i potrošačkih usluga.

Revolutovu privlačnost dosad je određivala jednostavna mobilna aplikacija, niske naknade za razmjenu valuta i brzo uvođenje novih proizvoda, od trgovanja kriptovalutama do eSIM kartica. Osnivač kompanije Nik Storonsky poticao je zaposlenike da razvijaju proizvode uz malo nadzora, a aplikacije je često osobno testirao sjedeći pokraj programera.

Disperzija usluga i rizika

Takav je pristup omogućio iznimno brz rast i poslovni model koji se znatno razlikuje od tradicionalnog bankarstva. Velike britanske banke većinu prihoda ostvaruju na razlici između kamata koje plaćaju štedišama i kamata koje naplaćuju dužnicima. Revolut je, nasuprot tome, prošle godine tri četvrtine od ukupno 4,5 milijardi funti prihoda ostvario od naknada za trgovanje kriptovalutama i devizama, kartična plaćanja te pretplate na premium usluge. Neto kamatni prihod bio je manji od milijardu funti.

Nijedna pojedinačna djelatnost ne donosi mu mnogo više od petine ukupnih prihoda. Ulagači tu raznolikost smatraju jednom od njegovih najvećih prednosti jer kompaniju čini manje osjetljivom na promjene kamatnih stopa. Istodobno, takav sastav prihoda otkriva da Revolut još nije postao banka u kojoj većina korisnika drži plaću, štednju i stambeni kredit.

Prekretnica je nastupila u ožujku ove godine, kada je kompanija nakon dugotrajnog postupka napokon dobila punu britansku bankarsku licencu. Revolut je zahtjev podnio još 2021., ali je odobrenje godinama kasnilo zbog sumnji regulatora da njegovi sustavi upravljanja rizicima i unutarnje kontrole ne mogu pratiti brzinu međunarodnog širenja.

Probleme je imao i revizor BDO, koji je kasnio s potvrđivanjem financijskih izvještaja jer nije mogao provjeriti dio iskazanih prihoda. Revolut je potom proširio upravu, imenovao britanskog glavnog izvršnog direktora, odvojio upravljačku strukturu bankarskog poslovanja te zaposlio više stručnjaka za usklađenost i upravljanje rizicima.

Bankarska licenca omogućuje mu da prima depozite i njima financira kredite, ali ulazak u kreditiranje donosi novu vrstu rizika. Revolutov kreditni portfelj prošle je godine premašio 2,2 milijarde funti i više se nego udvostručio, no i dalje je malen u usporedbi s portfeljima tradicionalnih banaka.

Manja zarada po korisniku

Analitičari JPMorgana upozoravaju da će izgradnja sustava za procjenu kreditne sposobnosti, odgovarajuće infrastrukture i regulatornog kapitala trajati godinama ako Revolut ne preuzme neku već postojeću banku. Kompanija će morati zaposliti znatno više stručnjaka za kreditne rizike, kontrole i regulatornu usklađenost, što će povećati troškove poslovanja.

Još veća prepreka moglo bi biti povjerenje korisnika. Citibankova analiza iz travnja pokazala je da je prosječan depozit na Revolutovim računima tek djelić prosječnog iznosa u četirima najvećim britanskim bankama. Iako je privukao desetke milijuna korisnika, razmjerno malom broju njih Revolut je glavni račun na koji primaju plaću. Zbog toga kompanija po korisniku zarađuje znatno manje od tradicionalnih konkurenata.

Problem dodatno naglašavaju pritužbe povezane s prijevarama. Potrošačka organizacija Which? analizirala je podatke britanskog Financijskog ombudsmana i utvrdila da je Revolut, unatoč manjoj veličini, imao najveći broj takvih pritužbi među promatranim bankama i fintech kompanijama. Od siječnja do kolovoza 2025. njegovi su korisnici ombudsmanu prijavili 1.875 slučajeva, a Revolut je na vrhu ljestvice bio i prethodne godine.

Kompanija tvrdi da je uvela niz mjera za suzbijanje prijevara te očekuje da će bankarska licenca pomoći u jačanju povjerenja. Depoziti britanskih korisnika sada su zaštićeni do 120 tisuća funti u okviru tamošnjeg sustava osiguranja štednih uloga.

Brzo širenje već je izazvalo reakciju europskih regulatora. Europska središnja banka prošle je godine ograničila rast Revolutova poslovanja u Europi nakon što je utvrdila nedostatke u njegovim kontrolnim sustavima i upravljanju rizicima. Plan ulaska na još 30 tržišta dodatno će povećati regulatornu i operativnu složenost jer će kompaniju istodobno nadzirati sve veći broj nacionalnih i međunarodnih institucija.

Revolut računa da će unatoč tome ostati brži od tradicionalnih banaka jer se oslanja na vlastitu tehnološku infrastrukturu, dok mnogi konkurenti još koriste nepovezane stare sustave i vanjske pružatelje usluga. Njegova penetracija na većini europskih tržišta još je manja od deset posto, a prihod po korisniku mogao bi znatno porasti uspije li u tome da postane njihov glavni financijski račun.

Uspjeh bi mogao ubrzati promjene u cijelom europskom bankarskom sektoru. Tradicionalne banke morale bi dodatno smanjivati naknade, pojednostavniti digitalne usluge i povezivati poslovanje koje je još podijeljeno među državama i različitim tehnološkim sustavima.

Revolut tako ulazi u najzahtjevniju fazu svojeg razvoja. Da bi od dodatne kartice postao glavna banka, morat će dokazati da može istodobno zadržati brzinu tehnološke kompanije i usvojiti kontrolu, disciplinu i pouzdanost koje se očekuju od banke.