Hrvatski operator prijenosnog sustava potvrdio je za Financije.hr da nove sigurnosne prijetnje traže dodatnu fizičku, tehničku i kibernetičku zaštitu ključne elektroenergetske infrastrukture.
Troškove, poručuju iz HOPS-a, nije pravedno ni održivo u cijelosti prebaciti na građane kroz mrežarinu.
Trafostanice, rasklopna postrojenja i prijenosna mreža više nisu samo energetska infrastruktura. U vrijeme dronova, sabotaža, kibernetičkih napada i sve izraženijih geopolitičkih rizika njihova zaštita postaje i pitanje nacionalne sigurnosti, a prilagodba novim prijetnjama donijet će i značajno veće investicijske i operativne troškove.
Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS) potvrdio je za Financije.hr da dodatna fizička, tehnička i kibernetička zaštita trafostanica i drugih ključnih objekata povećava i CAPEX i OPEX energetskih projekata.
Iz HOPS-a pritom upozoravaju da takve troškove nije pravedno ni dugoročno održivo u cijelosti prebacivati na krajnje korisnike kroz mrežarinu.
„Budući da je riječ o zaštiti objekata od strateškog i nacionalnog značaja, troškove nije pravedno ni održivo u potpunosti prebaciti na leđa krajnjih korisnika kroz mrežarinu. Stoga se rješenje pronalazi u kombinaciji nacionalnih proračunskih sredstava te korištenju europskih fondova namijenjenih jačanju otpornosti kritične infrastrukture“, navode iz HOPS-a u odgovorima za Financije.hr.
Trafostanice se više ne štite samo ogradom
HOPS ističe da je hrvatska prijenosna infrastruktura od strateškog i nacionalnog značaja te da svoje poslovanje i sigurnosne protokole usklađuje sa Zakonom o kritičnoj infrastrukturi i Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti. To uključuje fizičku zaštitu objekata poput trafostanica i rasklopnih postrojenja, ali i otpornost digitalnih i upravljačkih sustava na kibernetičke prijetnje.
Europski regulatorni okvir također se posljednjih godina pomiče od klasične zaštite pojedinačnih objekata prema široj otpornosti kritičnih sustava. Direktiva EU-a o otpornosti kritičnih subjekata izričito obuhvaća energetiku i traži procjenu prirodnih, ljudskih, hibridnih i drugih namjernih prijetnji, uključujući sabotaže.
Na pitanje projektiraju li se nove ili obnovljene hrvatske trafostanice tako da budu otpornije na sabotaže, napade dronovima, eksplozije i kibernetičke incidente, iz HOPS-a odgovaraju da takvi oblici zaštite prelaze okvire klasičnog inženjerskog projektiranja elektroenergetskih objekata.
„Zaštita kritične infrastrukture od ekstremnih oblika ugroza, poput napada iz zraka ili kibernetičkih napada, prelazi okvire klasičnog inženjerskog projektiranja elektroenergetskih objekata“, navode iz HOPS-a.
Dodaju da se postojeći standardi nadograđuju, ali da je prilagodba cjelokupne infrastrukture potpuno novim sigurnosnim izazovima zahtjevan proces koji ovisi o nacionalnim strategijama i dostupnim tehnološkim rješenjima.
Zaštita elektroenergetske mreže pritom se više ne može promatrati samo kao zadatak energetskog sektora. HOPS potvrđuje da Zakon o kritičnoj infrastrukturi i Zakon o kibernetičkoj sigurnosti nalažu koordinaciju operatora ključnih sustava s državnim tijelima.
„Energetski sustav je dio nacionalne sigurnosti, što znači da se planovi zaštite donose u suradnji s državnim institucijama“, poručuju.
HOPS podržava europski fond za zaštitu energetske infrastrukture
Jedno od ključnih pitanja u slučaju ozbiljnog incidenta jest koliko je hrvatska elektroenergetska mreža sposobna nastaviti funkcionirati ako jedan važan objekt ispadne iz pogona. Iz HOPS-a navode da kontinuirano prate potrebe za rezervnom opremom potrebnom za siguran rad sustava, dok alternativni pravci opskrbe predstavljaju važan dio njegove otpornosti.
Hrvatska je pritom sastavni dio europske prijenosne mreže, što omogućuje dodatne pravce opskrbe i povezivanje sa susjednim sustavima.
HOPS navodi da obveze povezane s dostupnošću rezervne opreme i alternativnim pravcima sigurne opskrbe nisu bile ugrožene, osim u specifičnim okolnostima tijekom Domovinskog rata. No razvoj novih prijetnji otvara pitanje kako financirati sljedeću razinu zaštite infrastrukture.
Na pitanje Financije.hr bi li Europska unija trebala uspostaviti poseban fond za zaštitu elektroenergetskih objekata u državama izloženima hibridnim i vojnim prijetnjama, HOPS takvu mogućnost podržava.
„Svaka inicijativa na razini Europske unije koja bi osigurala dodatne mehanizme financiranja ili posebne fondove za unaprjeđenje otpornosti kritične energetske infrastrukture bila bi od iznimne važnosti za sve države članice, a posebno za one koje su izloženije složenijim geopolitičkim rizicima“, navode iz HOPS-a.
Europska pravila već predviđaju mogućnost financijske i druge potpore državama i kritičnim subjektima radi povećavanja njihove otpornosti, a među potencijalnim izvorima navode se različiti postojeći europski instrumenti.
Pročitajte još:
Za elektroenergetski sektor to znači da trošak sigurnosti sve više postaje sastavni dio cijene izgradnje i održavanja mreže. Ono što se prije uglavnom svodilo na pouzdanost transformatora, dalekovoda i postrojenja sada uključuje fizičku zaštitu, kibernetičku sigurnost, rezervnu opremu, alternativne pravce napajanja i pripremu za scenarije koji su se donedavno smatrali izvanrednima.
HOPS-ovi odgovori za Financije.hr pokazuju i da će jedna od važnijih ekonomskih rasprava u energetici biti upravo pitanje tko će platiti povećanu cijenu sigurnosti — operatori, država, europski fondovi ili krajnji korisnici.
