Kućanstva u četiri petine europskih zemalja štede više nego prije pandemije koronavirusa, nastojeći nakon niza kriza ponovno stvoriti financijsku zalihu, pokazala je analiza Financial Timesa.
Takvo ponašanje postaje prepreka snažnijem gospodarskom rastu Europe. Ekonomisti upozoravaju da bi produbljivanje energetske krize i rast inflacije mogli potaknuti građane na još veću štednju upravo u trenutku kada američki potrošači nastavljaju trošiti.
Prema anketama Europske komisije, sklonost štednji i dalje je izraženija nego prije pandemije, a povjerenje potrošača ostaje slabo. Stope štednje snažno su porasle tijekom pandemije, kada su zatvaranje gospodarstva i ograničene mogućnosti potrošnje doveli do nagomilavanja novca na računima. Ekonomisti zato pozorno prate koliko se današnji obrasci štednje razlikuju od razdoblja neposredno prije pandemije.
Međunarodni monetarni fond očekuje da će američki BDP ove godine porasti 2,3 posto, dijelom zahvaljujući snažnoj potrošnji kućanstava. Za europodručje prognozira rast od 0,9 posto, a za Veliku Britaniju jedan posto.
Ponovni rast cijena energenata ovog mjeseca, potaknut zaoštravanjem sukoba na Bliskom istoku, mogao bi dodatno ojačati strah od inflacije i otežati oporavak europskog gospodarstva.
Europljani štede, Amerikanci troše
„Kada bi kućanstva potrošila makar dio te ušteđevine, osobna potrošnja dobila bi znatan poticaj. No novi rast cijena energije ove je godine ponovno zamaglio gospodarske izglede“, rekao je Sebastian Dullien, direktor istraživanja berlinskog instituta IMK.
Stopa bruto štednje u europodručju, odnosno udio raspoloživog dohotka koji nije potrošen na robu i usluge, u prvom je tromjesečju 2026. iznosila 14,3 posto. To je znatno više od prosječnih 12,5 posto tijekom pet godina prije pandemije.
Analiza podataka Eurostata i britanskog Ureda za nacionalnu statistiku pokazala je da je među 18 europskih zemalja za koje postoje podaci za prvo tromjesečje ove godine njih 14 imalo višu stopu štednje nego neposredno prije pandemije. U Sjedinjenim Američkim Državama stopa štednje niža je nego prije pandemije.
Suzdržanost od potrošnje posljedica je više čimbenika. Uzastopni šokovi narušili su povjerenje građana, a ponovni rast inflacije povećao je strah da će novac na računima gubiti vrijednost i dodatno sniziti životni standard. Inflacija u europodručju u srpnju je iznosila 2,9 posto, znatno više nego godinu dana ranije.
Visoka razina štednje mogla bi postati osnova oporavka predvođenog potrošnjom odluče li građani početi koristiti dio akumuliranog novca. Zasad, međutim, nema mnogo znakova takvog zaokreta u velikim gospodarstvima europodručja, među kojima je i Njemačka.
„Potrošnja kućanstava i dalje pruža relativno snažnu potporu američkom gospodarstvu zahvaljujući stabilnoj potražnji za robom i uslugama. Europska kućanstva ostaju opreznija, a viša štednja koči potrošnju“, rekla je Marieke Blom, glavna ekonomistica ING-a.
Pričuva za nepredviđene okolonosti
Holger Schmieding iz Berenberg Banka smatra neobičnim što tržište rada u zemljama poput Njemačke ostaje stabilno. Slabo povjerenje potrošača i niska potrošnja zato se ne mogu objasniti strahom od gubitka posla. Prema njegovoj ocjeni, niz kriza učinio je građane mnogo osjetljivijima na loše vijesti.
„Od pandemije jedna kriza slijedi drugu. To je trajno narušilo optimizam mnogih ljudi u pogledu budućnosti“, rekao je Schmieding, dodajući da će osobna potrošnja biti posljednji dio gospodarstva koji će zabilježiti značajniji oporavak.
Dodatna razlika u odnosu na SAD proizlazi iz načina na koji građani drže svoju financijsku imovinu. Stanovnici velikih europskih zemalja manje su izravno izloženi tržištu kapitala pa nisu u jednakoj mjeri osjetili rast bogatstva koji je donio uzlet vrijednosti dionica.
Pročitajte još:
Europska kućanstva gotovo trećinu financijske imovine drže u gotovini i depozitima. U američkim kućanstvima taj udio iznosi 12 posto jer znatno više ulažu u dionice i investicijske fondove, pokazalo je istraživanje nekoliko instituta, među kojima je Centar za europske političke studije.
„Među građanima koji smatraju da je sada dobro vrijeme za štednju najčešći je razlog stvaranje pričuve za nepredviđene okolnosti. Na drugom je mjestu inflacija, a zatim opća neizvjesnost“, rekao je Rolf Bürkl, voditelj istraživanja potrošačkog raspoloženja u Nürnberškom institutu za tržišne odluke, dodajući da mnoga kućanstva pokušavaju obnoviti svoje financijske rezerve te da inflacija nije smanjila samo njihovu kupovnu moć nego i realnu vrijednost ušteđevine.
