Obrtnici su posljednjih godina bili slabo zastupljeni u korištenju bespovratnih sredstava iz fondova Europske unije i drugih izvora financiranja, pokazala je analiza Hrvatske obrtničke komore, koja zbog toga traži prilagodbu kriterija veličini i investicijskim potrebama obrta.
Od ukupno 737,3 milijuna eura odobrenih bespovratnih sredstava u razdoblju od 2022. do 2025. godine, uz uključene podatke do 1. srpnja 2026., obrtnicima je pripalo tek 25 milijuna eura, odnosno 3,39 posto ukupnog iznosa.
HOK upozorava da se tako nizak udio proteže kroz cijelo promatrano razdoblje.
Najviše sredstava obrtnicima odobreno 2022.
U 2022. godini obrtnicima je odobreno 13,8 milijuna eura od ukupno 320,8 milijuna eura bespovratnih sredstava.
Godinu poslije potpora nije bilo, dok je u 2024. obrtnicima pripalo 8,2 milijuna od ukupno 202 milijuna eura.
Za 2025. godinu, prema podacima obuhvaćenima analizom do 1. srpnja 2026., obrtnicima je odobreno 2,9 milijuna eura od ukupno 214,6 milijuna eura.
Podaci tako pokazuju da obrtnici kroz cijelo razdoblje koriste tek manji dio raspoloživih bespovratnih sredstava, unatoč velikom broju obrta i njihovoj važnosti za domaće gospodarstvo.
Ni kod vaučera udio nije velik
Nešto bolju, ali i dalje ograničenu zastupljenost obrtnici bilježe kod vaučera.
Od ukupno 6,3 milijuna eura potpora dodijeljenih putem vaučera, obrtnicima je pripalo približno 453,4 tisuće eura.
U 2024. godini od ukupno 4,3 milijuna eura vrijednih vaučera obrtnicima je odobreno 377,5 tisuća eura.
Ipak, HOK upravo vaučere vidi kao model koji je obrtnicima pristupačniji od klasičnih natječaja za bespovratna sredstva, prije svega zato što su takvi programi jednostavniji i prilagođeniji manjim ulaganjima.
Obrtnici bolje prolaze kod manjih zajmova
Veća zastupljenost vidi se kod financijskih instrumenata koje raspodjeljuje Hamag-Bicro.
Od 2023. do 2026. godine obrtnicima je odobreno 859 zajmova, što čini oko 17 posto svih odobrenih zajmova.
Ukupna vrijednost zajmova odobrenih obrtnicima iznosila je 38,5 milijuna eura, dok je ukupna vrijednost svih Hamag-Bicro zajmova u promatranom razdoblju dosegnula 232,6 milijuna eura.
Posebno se ističe prva polovica 2026. godine, kada je obrtnicima odobreno 218 zajmova. To je više nego tijekom cijele 2024., kada ih je bilo 190, kao i 2025., kada su odobrena 182 zajma.
Vrijednost zajmova obrtnicima porasla 62 posto
HOK navodi i da raste vrijednost financiranja.
Ukupna vrijednost svih odobrenih zajmova u prvoj polovici 2026. bila je 20,7 posto veća nego 2023. godine, dok je kod zajmova odobrenih obrtnicima rast dosegnuo čak 62 posto.
Takva kretanja, prema HOK-u, potvrđuju da obrtnicima više odgovaraju manji i jednostavniji financijski instrumenti nego veliki klasični natječaji za bespovratna sredstva.
Razlog je i struktura njihovih ulaganja. Obrtnički projekti u prosjeku su manje financijske vrijednosti, pa su obrtnici snažnije zastupljeni upravo u korištenju manjih Hamag-Bicro zajmova.
HOK traži manje administracije
Zbog niskog udjela obrtnika u korištenju bespovratnih sredstava, vaučera i zajmova, HOK preporučuje da se budući pozivi i kriteriji više prilagode veličini obrta i njihovim stvarnim investicijskim potrebama.
Komora posebno zagovara razvoj financijskih instrumenata manjih vrijednosti, uz jednostavnije administrativne zahtjeve razmjerne veličini ulaganja.
Drugim riječima, mali obrt koji traži nekoliko desetaka tisuća eura za opremu, digitalizaciju ili proširenje poslovanja ne bi trebao prolaziti gotovo jednaku administrativnu proceduru kao velika kompanija s višemilijunskim projektom.
Jednostavniji modeli mogli bi privući više obrtnika
HOK smatra da iskustvo s vaučerima pokazuje kako jednostavniji modeli potpore povećavaju zastupljenost obrtnika.
Zbog toga predlaže njihovu širu primjenu, kao i razvoj partnerskih modela kojima bi se obrtnike lakše uključivalo u inovacijske projekte.
Pročitajte još:
Podaci pritom jasno pokazuju razliku između dva modela financiranja: dok kod klasičnih bespovratnih sredstava obrtnici dobivaju tek nešto više od tri posto ukupnog novca, kod Hamag-Bicro zajmova njihov udio raste na oko 17 posto.
Upravo tu HOK vidi smjer za buduće programe – manje iznose, jednostavnije procedure i financijske instrumente koji više odgovaraju stvarnoj veličini i potrebama hrvatskih obrta.














Jedan odgovor
Jednostavniji modeli bi trebali biti, mi sve kompliciramo!