Cijena barela nafte Brent u srijedu je premašila 100 dolara, nakon novih napada na brodove oko Hormuškog tjesnaca.
Za Europu, tajming teško da bi mogao biti gori. Inflacija u eurozoni, navodi Euronews, već je u kolovozu iznosila 3,3 posto, što je najviša razina od rujna 2023. Samo cijene energije porasle su za 14,3 posto tijekom godine.
Situaciju dodatno pogoršava gotovo potpuna ovisnost Europe o uvozu nafte. Europska unija tako je u 2024. uvezla 471,3 milijuna tona sirove nafte, dok je domaća proizvodnja iznosila tek 15,5 milijuna tona. Prema podacima Eurostata, njezina ukupna ovisnost o uvozu nafte u toj je godini dosegnula 96,6 posto.
Sjedinjene Američke Države, Kazahstan i Norveška bili su tri najveća dobavljača Unije. Svaki od njih činio je između 12 i 15 posto ukupnog uvoza, a slijede Libija s više od devet, Saudijska Arabija sa 6,8 te Nigerija i Irak s po 5,8 posto.
Prema podacima Vijeća Europske unije, samo oko sedam posto uvoza sirove nafte u EU prošle je godine dolazilo iz zemalja članica Vijeća za suradnju arapskih država Zaljeva (GCC).
Europa je stoga manje izravno ovisna o proizvođačima iz Perzijskog zaljeva nego mnoga azijska gospodarstva. No naftom se trguje na globalnom tržištu pa bilo kakav poremećaj u Hormuškom tjesnacu podiže cijene američke i norveške sirove nafte, kao i one s Bliskog istoka.
Među europskim zemljama najveći uvoznik je Nizozemska koja je, također prema podacima za posljednju dostupnu godinu, 2024., uvezla 138,3 milijuna tona nafte i naftnih derivata. Slijedila je Njemačka sa 117,8 milijuna tona, Španjolska s 85,8, Francuska s 82,4, Italija sa 73,3 te Belgija s 56,7 milijuna tona.
Rotterdam je jedno od najvećih energetskih središta na svijetu. Velik dio sirove nafte koja ulazi u nizozemske luke prerađuje se ili se dalje transportira u druge europske zemlje. Nizozemska je izvezla 101,1 milijun tona od ukupno 138,3 milijuna tona koje je uvezla. Belgija je također ponovno izvezla više od polovice uvezene nafte.
Njemačka je zapravo najveći uvoznik zbog veličine svojega industrijskog gospodarstva, prometne mreže i sektora prerade nafte.
Pročitajte još:
Hrvatska je, pak, prema podacima DZS-a u 2025. uvezla oko 2,59 milijuna tona sirove nafte, dok je vlastita proizvodnja bila skromnih 463.000 tona. To znači kako je oko 85 posto ukupne količine sirove nafte koja je bila raspoloživa za rafinerijsku opskrbu dolazilo iz uvoza.
Najveći dio sirove nafte lani smo uvezli iz Azerbajdžana, Libije i Kazahstana, a među važnijim dobavljačima bili su i Saudijska Arabija i Angola. Pet najvećih dobavljača činilo je gotovo 97 posto vrijednosti hrvatskog uvoza sirove nafte.
