Europska komisija iznijela je prijedlog nove uredbe o modernizaciji i pojednostavljenju okvira za javnu nabavu u Europskoj uniji (EU) radi potpore učinkovitim ulaganjima u javne usluge i infrastrukturu, i to nakon opsežnog savjetovanja s javnim naručiteljima, poduzećima, sindikatima i predstavnicima civilnog društva.
Reforma je usmjerena ka jednostavnijoj, fleksibilnijoj i učinkovitijoj javnoj nabavi što je tržište koje čini oko 15 posto bruto društvenog proizvoda EU-a. Njome je obuhvaćen niz sektora, od prometa, infrastrukture i energetskih sustava do škola i zdravstvenih usluga.
Bruxelles procjenjuje da će se ostvariti znatne godišnje administrativne uštede od 650 milijuna eura. To proizlazi iz smanjenja administrativnog opterećenja za javne naručitelje od 80 milijuna eura i za poslovne subjekte od 570 milijuna eura.
Predloženim Aktom o javnoj nabavi pravila su jednostavnija i jasnija tako što su tri postojeće direktive o javnoj nabavi i odredbe o javnoj nabavi objedinjene u jednu izravno primjenjivu uredbu. Time će se smanjiti složenost, administrativno opterećenje i nedosljednosti u načinu na koji se pravila primjenjuju s trima postupcima umjesto trenutačnih pet. Također se smanjuju složenost i nedosljednost koje proizlaze iz zasebnih zakonodavnih akata i različitih nacionalnih odluka o prenošenju.
“Novim se okvirom javnim naručiteljima omogućuje veća fleksibilnost jer se omogućuju pregovori s podnositeljem zahtjeva tijekom postupaka. Potiče se bolja provjera tržišta, pojednostavnjuju administrativni postupci i omogućuju pregovori čineći javnu nabavu sličnijom privatnoj nabavi. Njime se uvodi i inovacijski postupak za razvoj i nabavu inovativnih rješenja koja još nisu dostupna na tržištu”, poručuje Europska komisija.
U Bruxellesu smatraju da je za pojednostavnjenje i smanjenje administrativnog opterećenja ključno stvaranje integriranog digitalnog tržišta javne nabave koje se sastoji od međusobno povezanih i interoperabilnih platformi za e-nabavu država članica.
“Digitalno tržište pojednostavnit će i olakšati nabavu za javne naručitelje, primjerice automatskom provjerom kriterija za isključenje. Time će se poduzećima omogućiti da sudjeluju u postupcima nabave i podnose ponude diljem EU-a putem bilo koje povezane platforme za e-nabavu koja se temelji na načelu ‘samo jednom’ čime se izbjegava ponavljanje zahtjeva za informacije i dokumentaciju. Tako će se i promicati pristup novim poslovnim prilikama i povećati broj ponuda koje javni naručitelji primaju, a onda i maksimalno povećati potencijal jedinstvenog tržišta. Osim toga, digitalno tržište pojednostavnit će razmjenu podataka među sustavima e-nabave država članica stvaranjem jedinstvenog okvira za upravljanje podacima čime će se ojačati transparentnost, odgovornost i kapaciteti za borbu protiv prijevara”, pojašnjava Europska komisija.
Prijedlogom se najbolji omjer cijene i kvalitete čini standardnom metodom dodjele pri čemu kriteriji kvalitete čine najmanje 30 posto, odnosno 50 posto za radno intenzivne ugovore.
Javni naručitelji mogu odstupiti od tog pristupa ako objasne kako će se inače osigurati kvaliteta što znači da će morati sustavno uzimati u obzir ne samo cijenu, već i kvalitetu, uključujući okolišna, socijalna, inovacijska i sigurnosna pitanja kao i pitanje takozvane europske preferencije.
“Javni naručitelji imat će potpuno diskrecijsko pravo u pogledu toga koji će se kriteriji kvalitete primjenjivati i u kojem omjeru u pojedinačnim postupcima nabave, pri čemu se nude praktični alati za potporu javnim naručiteljima u tome”, navodi Bruxelles.
Izvršni potpredsjednik Europske komisije za prosperitet i industrijsku strategiju Stephane Sejourne podsjeća da Europa svake godine u okviru javne nabave troši stotine milijardi eura.
“Taj novac mora biti teži za Europu. Ovom reformom smanjujemo birokraciju, dajemo javnim naručiteljima veću fleksibilnost i olakšavamo našim malim i srednjim tvrtkama da se natječu na cijelom jedinstvenom tržištu. I donosimo jasnu političku odluku. Europski javni novac trebao bi, kad god je to moguće, stvarati radna mjesta, ulaganja i prilike u Europi, a ne popunjavati knjige narudžbi naših konkurenata”, istaknuo je.
U skladu s preporukama iz izvješća Marija Draghija prijedlog odražava sve veću geopolitičku važnost javne nabave. Njime se javnim naručiteljima omogućuje, a u nekim slučajevima i zahtijeva, da uklone rizike povezane sa sigurnošću i javnom sigurnošću EU-a ili država članica, osjetljivim informacijama, kibernetskom sigurnošću i neprimjerenim utjecajem trećih zemalja. Nove odredbe o otpornosti i sigurnosti opskrbe primjenjivale bi se na ugovore koji uključuju subjekte povezane s kritičnom infrastrukturom i čiji je cilj poduprijeti diverzifikaciju lanca opskrbe, sigurnost opskrbe i pripravnost za krize.
Pročitajte još:
Konačno, uredbom se uvodi horizontalni europski okvir povlastica za javnu nabavu u skladu s međunarodnim pravnim obvezama EU-a.
“Pojašnjava se koji su gospodarski subjekti i proizvodi obuhvaćeni međunarodnim obvezama EU-a u području javne nabave i olakšava se njihova provjera. Komisija bi mogla ograničiti takvu pokrivenost ako se analizom pristupa tržištu utvrdi da treća zemlja nije gospodarskim subjektima iz EU-a omogućila pravedan pristup tržištu u skladu sa svojim obvezama”, ističe Europska komisija.
O predloženoj uredbi pregovarat će Europski parlament i zemlje članice prije njezina usvajanja i stupanja na snagu.
