Francuska mora sama riješiti probleme s javnim dugom i visokim troškovima zaduživanja konsolidacijom fiskalne politike, poručila je u srijedu predsjednica Europske središnje banke Christine Lagarde, prigušivši nagađanja o mogućoj intervenciji ESB-a na tržištu obveznica.
Troškovi francuskog zaduživanja naglo su porasli uoči parlamentarne rasprave o proračunu za 2027. godinu. Neizvjesnost dodatno pojačavaju predsjednički izbori koji Francusku očekuju iduće godine. Prinos na francuske desetogodišnje državne obveznice pretprošli je tjedan nakratko premašio pet posto i dosegnuo najvišu razinu u posljednje 24 godine.
Istodobno je razlika između prinosa na francuske i njemačke desetogodišnje obveznice dosegnula 1,353 postotna boda, najvišu razinu od dužničke krize u eurozoni 2012. godine.
Ta razlika, poznata kao premija rizika, pokazuje koliko veći prinos ulagači traže kako bi kupovali francuske umjesto sigurnijih njemačkih državnih obveznica.
Rješenje je u Parizu, a ne Frankfurtu
Skok prinosa otvorio je pitanje bi li ESB mogao intervenirati kupnjom francuskih državnih obveznica kako bi ublažio pritisak na tržištu. Lagarde je, međutim, rekla da francuske vlasti moraju poduzeti prve korake i uvjeriti ulagače u održivost javnih financija.
„Postoje specifične okolnosti zbog kojih su neke zemlje više na udaru, a primjer je baš Francuska“, rekla je Lagarde na skupu u Bangkoku.
„Za taj primjer primarno i prvo rješenje leži u samoj Francuskoj, i to na području fiskalnih mjera“, poručila je.
Slično je prošlog tjedna izjavio i guverner francuske središnje banke Emmanuel Moulin. Ocijenio je da je gospodarska situacija ozbiljna zbog rasta troškova zaduživanja, ali da Francuskoj u ovoj fazi nije potrebna pomoć ESB-a.
„Trenutno nema potrebe tražiti rješenje u Frankfurtu. Rješenje je kod nas“, rekao je Moulin, dodajući da bi usvajanje proračuna usmjerenog na smanjenje deficita pomoglo vratiti povjerenje ulagača.
ESB na raspolaganju ima Instrument za zaštitu transmisije, koji mu omogućuje kupnju obveznica članica eurozone izloženih snažnom tržišnom pritisku. Instrument se, međutim, može aktivirati samo kada ESB procijeni da je pritisak neopravdan i štetan te da država provodi održivu ekonomsku i fiskalnu politiku.
ECB prati prelijevanje energetskog šoka
Govoreći o monetarnoj politici, Lagarde je ocijenila da je trenutačno visoka inflacija u eurozoni najvećim dijelom, ali ne i isključivo, posljedica snažnog rasta cijena energije povezanog s ratom protiv Irana.
Zasad nema jasnih znakova da se energetski šok prelio na ostale cijene, ali ESB pomno prati prve pokazatelje takvih sekundarnih učinaka. Među njima su zahtjevi sindikata za povećanjem plaća i ponašanje kompanija pri određivanju cijena.
Pročitajte još:
„Ne možemo čekati da se ti učinci u potpunosti ostvare, već možemo unaprijed poduzeti mjere“, rekla je Lagarde na marginama godišnjih sastanaka Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke.
ESB je od početka ljeta dvaput povećao ključne kamatne stope, ukupno za pola postotnog boda, nastojeći spriječiti da se privremeni energetski šok pretvori u dugotrajniju inflaciju.
Lagarde je komentirala i prognozu MMF-a prema kojoj bi gospodarstvo eurozone ove godine trebalo porasti 1,1 posto. Takav rezultat, prema njezinim riječima, ne bi bio sjajan, ali ne bi bio ni loš, osobito uz kontinuiranu potporu njemačke državne potrošnje na infrastrukturu i obrambenu industriju.
