U tri od četiri hrvatske regije rizik od siromaštva ispod EU prosjeka, najbolji Zagreb

U prošloj godini u Europskoj uniji (EU) bilo je 92,7 milijuna ljudi koji su bili u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti što je praktično svaka peta osoba ili 20,9 posto ukupne populacije.

U 24 EU regije od 243 za koje su podaci bili dostupni, najmanje 31,5 posto stanovnika ili gotovo trećina je bila u situaciji rizika od siromaštva ili socijalne isključivosti. Dakle, podaci govore da broj takvih osoba u EU nije nimalo zanemariv.

Najviše problema u ovom kontekstu imale su regije koje se nalaze na jugu i istoku EU-a te one koje su geografski udaljene od europskog kontinenta, ali pripadaju EU-u. Najviše je takvih regija imala Španjolska, odnosno pet, a iza nje Bugarska, Grčka i Italija s po četiri. Slijedi Francuska s tri prekomorske regije te Rumunjska s dvije regije.

Zanimljivo je da su se među njima našle i dvije urbane regije u zapadnoj Europi, a to su područje belgijskog glavnog grada Bruxellesa te Bremen na sjeverozapadu Njemačke.

U pet regija je broj ljudi u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bio dvostruko veći od europskog prosjeka. Najveći postotak ima Francuska Gvajana, čak 54,8 posto stanovnika.

Druga je talijanska regija Kalabrija sa 45,3 posto, a odmah do nje Sicilija sa 44 posto.

Na četvrtom je mjestu još jedna francuska prekomorska regija La Reunion sa 42,3 posto te onda španjolska enklava u Africi Melilla sa 43,7 posto.

Na drugoj strani ljestvice su 24 regije koje imaju manje od 13 posto ljudi izloženih riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti.

Među njima je pet regija glavnih gradova i sve su na istoku Europe, a među njima je i Zagreb. Ostalih četiri su Bratislava, Varšava, Prag i Budimpešta.

Za grad Zagreb brojka je 12,4 posto i to je viša stopa no u ostala četiri područja glavnih gradova.

Među ostalim regijama s manje od 13 posto je šest na sjeveru Italije, još četiri u Češkoj, četiri u sjevernom području Belgije, po dvije još u Poljskoj i Mađarskoj te jedna u Austriji.

Jadranska Hrvatska ima stopu od 20,6 posto, Panonska Hrvatska od 30 posto, a Sjeverna Hrvatska od 17,6 posto.

Dakle, jedino je Panonska Hrvatska slabija od prosjeka čitavog EU-a, dok je kod Jadranske Hrvatske rezultat tek blago bolji od tog prosjeka.

Pogledamo li Sloveniju, stopa u Istočnoj Sloveniji iznosi 17,7 posto te u Zapadnoj Sloveniji 13,1 posto.