Hrvati plaćaju hranu, obuću, kućanske aparate i komunikacijske usluge više od EU prosjeka

U prošloj godini razina cijena za kućanstva u pojedinim kategorijama potrošnje osjetno je varirala u različitim zemljama članicama Europske unije (EU).

Tako je najveću opću razinu cijena za kućanstva imala Danska s brojkom od 40 posto iznad prosjeka EU-a, dok je najnižu brojku imala Bugarska budući da su u toj zemlji cijene bile na 63 posto tog prosjeka.

Nakon Danske po visini ukupnih cijena za kućanstva ističe se Irska gdje iznose 36 posto iznad EU prosjeka, a zatim Luksemburg s 32 posto.

Na dnu ispred Bugarske je Rumunjska na 65 posto prosjeka, a onda Poljska na 73 posto.

Hrvatska nije daleko od dna jer se cijene nalaze na 78 posto EU prosjeka jednako kao u Mađarskoj. U Sloveniji su na 89 posto.

U eurozoni pak su tri posto iznad tog prosjeka.

Što se najvećih EU gospodarstava tiče, najniže cijene za kućanstva općenito ima Španjolska s brojkom od 92 posto prosjeka EU-a. Slijedi Italija koja je na 97 posto.

Njemačka ima cijene koje su osam posto iznad prosjeka, a u slučaju Francuske to je deset posto.

Najveća troškovna stavka za europska kućanstva je stanovanje i režije.

Tu je najskuplja Irska gdje je ta vrsta troškova 90 posto iznad EU prosjeka. Najmanje te troškove plaćaju Bugari, odnosno 41 posto od prosjeka.

Hrvatska te troškove također ima na dosta niskoj razini od 48,1 posto prosjeka EU-a.

Troškovi stanovanja i režija su u 11 zemalja viši od europskog prosjeka.

U Sloveniji su na 74 posto prosjeka, a u Njemačkoj 14 posto iznad njega.

Druga najveća stavka su troškovi za hranu i bezalkoholna pića. Tu predvodi Luksemburg gdje su te cijene 22 posto iznad prosjeka, a najniže su u Rumunjskoj na 80 posto prosjeka.

U Hrvatskoj su ti troškovi 5,5 posto veći od prosjeka EU-a. U Sloveniji je to jedan posto iznad.

Zanimljivo je da su u Nizozemskoj cijene u toj kategoriji 0,6 posto ispod europskog prosjeka. Inače, samo osam zemalja EU-a ima ih na nižoj razini od prosjeka.

Što se cijena alkoholnih pića i duhana tiče, Hrvatska ih ima na 89,4 posto prosjeka EU-a. One su i u tom segmentu više no u Sloveniji gdje su na 87,5 posto prosjeka.

U vrhu je tu ponovno Irska gdje su 103 posto iznad prosječnih EU cijena za tu vrstu robe.

U segmentu odjeće najskuplja je Danska sa cijenama 32 posto višim od europskog prosjeka.

U Hrvatskoj su 6,8 posto niže od prosjeka, a u Sloveniji 2,1 posto.

I obuću najskuplje plaćaju Danci, i to 27,1 posto više no što je prosjek EU-a.

Hrvati također plaćaju obuću nešto skuplje od prosjeka, odnosno 1,1 posto, a Slovenci 3,6 posto više.

U cijenama energije najskuplja je Njemačka. Tamošnje stanovnike ona košta 22,4 posto više no što je europski prosjek.

Očekivano, Hrvatima su troškovi energije bitno niži i nalaze se na 58,4 posto prosjeka dok su u Sloveniji na 76,9 posto.

Za pokućstvo najviše moraju izdvajati Maltežani. Kupnja namještaja ih košta 28,8 posto više no prosječnog Europljanina.

Hrvatska je i tu ispod europskog prosjeka, i to na 87,5 posto. Slovenija jest nešto skuplja, no ipak su i tamo cijene namještaja niže od prosjeka na brojci od 96,3 posto.

Kućanski aparati najviše koštaju Dance, 35,8 posto iznad prosjeka, a najmanje Latvijce, odnosno 9,5 posto ispod prosjeka.

Hrvati ih plaćaju 8,6 posto iznad prosjeka, dok je u Sloveniji to 2,1 posto.

Iznad europskog prosjeka Hrvati plaćaju i za informatičku opremu, i to 6,8 posto. Slovence ona košta 8,7 posto iznad prosjeka, a najskuplja je u Francuskoj gdje je 16,5 posto skuplja od prosjeka.

Automobile, odnosno sredstva za osobni prijevoz, ponovno najviše plaćaju Danci, i to 19,6 posto više od prosjeka.

U Hrvatskoj su automobili 4,6 posto jeftiniji od prosječne razine za EU, a u Sloveniji to je čak 9,5 posto.

Usluge prijevoza su isto tako najskuplje u Danskoj gdje iznose 58,9 posto više no što je to ukupno u EU.

Hrvatska ih ima 15,5 posto nižima od EU prosjeka, a Slovenija 0,3 posto iznad prosjeka.

U Njemačkoj su, recimo, 17,6 posto iznad prosjeka, dok su automobili tek 1,6 posto skuplji u odnosu na prosjek.

Kod cijena komunikacijskih usluga na vrhu je Belgija čiji građani ih plaćaju 46,3 posto više no što je prosjek za EU.

Hrvati ih plaćaju 8,8 posto više, a Slovenci 10,5 posto više.

Konačno, za usluge restorana i hotela najviše izdvajaju ponovno Danci gdje su one 42 posto skuplje no što je europski prosjek.

U Hrvatskoj su 10,4 posto ispod prosjeka EU-a dok je u Sloveniji to 13,4 posto.