Prema najnovijim podacima Eurostata, u poljoprivrednom sektoru Europske unije je tijekom prvog tromjesečja 2026. godine zabilježen nastavak pada prosječnih cijena poljoprivrednih proizvoda, dok su troškovi većine proizvodnih inputa ostali relativno stabilni. Iako je na razini EU zabilježen pad cijena u većini država članica, pojedine zemlje, među kojima je i Hrvatska, izdvajaju se značajnim rastom.
Dakle, prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda u EU bila je manja za 2,9 posto na godišnjoj razini. To je veća stopa pada nego što je bila u posljednjem tromjesečju 2025. godine kada su se cijene smanjile za 1,7 posto.
Prosječna cijena poljoprivrednih inputa, odnosno roba i usluge koje se troše u poljoprivredi i nisu povezane s ulaganjima – poput energije, gnojiva ili stočne hrane, bila je manja za samo 0,4 posto u prvom tromjesečju 2026. godine.
“Time je nastavljena relativna stabilnost cijena tih inputa koja je zabilježena tijekom prošle godine”, ističu statističari.
U prvom tromjesečju je prosječna cijena poljoprivrednih proizvoda pokazala međugodišnji pad u 19 zemalja EU. Najveći godišnji pad zabilježen je u Belgiji, 12,9 posto. Zatim su Njemačka i Litva s 11 odnosno 10,8 posto.
S druge strane, cijene su porasle u ostalih osam zemalja EU, a najviše na Malti (14,8 posto), u Hrvatskoj (8,5 posto) i u Finskoj (5,5 posto).
Kada je riječ o prosječnoj cijeni inputa koji nisu povezani s ulaganjem, pad je zabilježen u 14 zemalja EU, s najvećim stopama u Njemačkoj (3,8 posto), Nizozemskoj (3,4 posto) te na Cipru i u Portugalu (obje po 3,1 posto).
U ostalih 13 zemalja EU zabilježen je porast, s najvećim stopama u Litvi (16,8 posto), Rumunjskoj (pet posto) i Irskoj (3,6 posto).
Razlike u cijenama među članicama ukazuju na specifičnosti nacionalnih tržišta te potvrđuju kako kretanja u poljoprivrednom sektoru ovise o nizu gospodarskih i proizvodnih čimbenika.
Pročitajte još:
Na razini EU su cijene mlijeka i žitarica pale u prosjeku za 15,5 posto odnosno 11,7 posto u prvom tromjesečju ove godine u usporedbi s istim tromjesečjem lani. Istodobno, među dobrima i uslugama koje se troše u poljoprivredi, prosječne cijene gnojiva i poboljšivača tla u EU porasle su za 6,6 posto u istom razdoblju, dok su stočna hrana i energija pale za 4,9 odnosno 0,6 posto.
Kretanja cijena tijekom prvih mjeseci 2026. godine ukazuju na nastavak prilagodbe europskog poljoprivrednog tržišta nakon razdoblja izraženih cjenovnih oscilacija. Dok su cijene većine poljoprivrednih proizvoda pale, stabilizacija troškova proizvodnje mogla bi pridonijeti predvidljivijim uvjetima poslovanja za poljoprivredne proizvođače u nadolazećem razdoblju.
