Europski teretni promet nastavio je rasti, ali podaci za 2025. pokazuju da se kretanja značajno razlikuju ovisno o vrsti prijevoza i tržištu. Cestovni promet, koji i dalje nosi najveći dio kopnenog prijevoza robe, ostvario je umjeren rast, pri čemu su pojedine države zabilježile znatno snažnije promjene od prosjeka Europske unije.
Tako je lani ukupan cestovni teretni prijevoz u EU-u bio veći za 0,9 posto, u odnosu na 2024. godinu, i iznosio 1.886 milijardi tonskih kilometara, objavio je Eurostat.
U razdoblju od 2021. do 2025. godine, 10 od 26 zemalja Europske unije, za koje su dostupni podaci, izvijestilo je o pozitivnoj prosječnoj godišnjoj stopi rasta cestovnog teretnog prijevoza, mjereno u tonskim kilometrima.
Najviše pozitivne stope zabilježene su na Cipru (12 posto), u Irskoj (4,7 posto) i Češkoj (3,6 posto). S druge strane, najveći godišnji pad zabilježen je u Estoniji (6,9 posto), Bugarskoj (6,3 posto) i Sloveniji (šest posto). U Hrvatskoj je zabilježen rast od 3,2 posto.
Nacionalni cestovni teretni prijevoz u EU u 2025. godini iznosio je 1.172,5 milijardi tkm, što je povećanje od 2,2 posto u usporedbi s 2024. godinom.
U razdoblju od 2021. do 2025., polovica zemalja EU-a zabilježila je pad nacionalnog cestovnog teretnog prometa. Najveći pad bio je u Luksemburgu, 9,6 posto. Slijede Belgija i Portugal s padom od 6,6 odnosno 6,1 posto. Nasuprot tome, najveći rast zabilježili su Cipar (9,3 posto), Litva (6,4 posto) i Bugarska (5,1 posto). Hrvatska je bilježila rast od 3,5 posto.
Na razini EU, međunarodni cestovni teretni prijevoz smanjio se za 1,1 posto, na 713,5 milijardi tkm, u 2025. u odnosu na prethodnu godinu. Gotovo dvije trećine zemalja EU-a (18 od 26) zabilježile su pad u tom razdoblju, a posebno Bugarska (11,5 posto), Estonija (10,3 posto) i Švedska (7,2 posto). Među sedam zemalja EU-a koje su zabilježile pozitivnu prosječnu godišnju stopu rasta, Irska je imala najveću stopu od 11,9 posto, a slijede Češka, sa 7,4 posto, i Grčka, s 5,5 posto. U Hrvatskoj je iznosio 3,2 posto.
Dok cestovni prijevoz ostaje ključan za europsko kretanje robe, slika je drukčija kada se pogledaju drugi oblici teretnog prometa. Unutarnji plovni putovi čine znatno manji dio ukupnog prijevoza, ali imaju važnu ulogu u pojedinim europskim prometnim koridorima, osobito u zemljama poput Njemačke i Nizozemske. Podaci za 2025. pritom pokazuju pad aktivnosti na europskim unutarnjim plovnim putovima za tri posto na godišnjoj razini.
Promatrajući teretni prijevoz unutarnjim plovnim putovima EU-a po vrsti robe, metalne rude i ostali proizvodi rudarstva i vađenja, treset, uranij i torij bili su glavne vrste prevezene robe u 2025., s 22,2 posto ostvarenih tonskih kilometara i 26,7 posto ukupno prevezenih tona.
Ipak, prijevoz ove vrste robe, mjeren u tonama, nastavio je padati, pa je tako lani bio manji za četiri posto, a u 2024. za 2,7 posto. Istodobno je prometni učinak, mjeren u tonskim kilometrima, pao za 7,1 posto u 2025., nakon što je u 2024. porastao za 2,3 posto.
Koks i rafinirani naftni derivati predstavljali su drugu najznačajniju vrstu robe prevezene unutarnjim plovnim putovima EU-a u 2025. godini po tonskim kilometrima i treću po tonama. Predstavljali su 16,2 posto ostvarenih tonskih kilometara i 15,9 posto ukupno prevezenih tona. U usporedbi s 2024. godinom, prijevoz koksa i rafiniranih naftnih derivata smanjio se i za tone (4,5 posto) i za tonske kilometre (3,6 posto).
Pročitajte još:
Kemikalije, kemijski proizvodi i umjetna vlakna; proizvodi od gume i plastike; nuklearno gorivo ostale su treća najveća vrsta robe u smislu tona-kilometara, dosegnuvši 16,9 milijuna tonskih kilometara u 2025., što je za 0,6 posto manje u usporedbi s 2024. Kada je riječ o prevezenim tonama, ova vrsta robe zauzela je četvrto mjesto u 2025. s 55 milijuna tona, što predstavlja povećanje od 0,2 posto u usporedbi s 2024. godinom.
Bitno je napomenuti da se promjene u europskom teretnom prometu ne mogu promatrati samo kroz ukupne količine prevezene robe. Za razumijevanje tržišta važni su i izbor prijevoznog modaliteta, struktura tereta te geografski položaj pojedinih država. Upravo kombinacija tih čimbenika pokazuje gdje se promet povećava, a gdje se pojedini oblici prijevoza postupno smanjuju.
