Europska unija (EU) je neuspješna u prikupljanju podataka o ilegalnoj trgovini duhanom dok kriminalne skupine iskorištavaju rupe koje nastaju zbog neujednačenog zakonskog okvira između zemalja članica. To je temeljna ocjena u izvješću kojeg je pripremio Europski revizorski sud (ECA).
Protuzakonita trgovina čini duhanske proizvode jeftinijima i pristupačnijima, a zemlje članice i EU svake godine košta preko 13 milijardi eura u neostvarenim javnim prihodima.
“Riječ je o 13 milijardi eura koji nikad ne dođu do naših škola, bolnica ili drugih javnih usluga. I, što je još alarmantnije, nemamo jasnu sliku na razini EU-a o stvarnom opsegu, strukturi i ekonomskom učinku tog ilegalnog tržišta”, ustvrdio je član ECA-e iz Finske Petri Sarvamaa.
Jedna od deset cigareta u EU proizvodi se nezakonito ili je prošvercana, navodi se u izvješću. Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) uspio je prošle godine spriječiti gubitak u poreznim prihodima od 178 milijuna eura u tom području.
Europska komisija također ocjenjuje da prijevare s duhanom nastavljaju biti složen izazov za EU.
Sve veći dio ilegalnog tržišta zauzimaju parilice i grijani duhan. To tržište je dosegnulo vrijednost od 13 posto ukupne vrijednosti duhanskih proizvoda koji se prodaju u EU, ističe ECA.
“Možemo pretpostaviti da je bolji pristup informacijama koji danas imamo pomogao kriminalnim organizacijama da doznaju što se događa u pojedinim dijelovima EU-a te proanaliziraju potencijalne rupe. Umjetna inteligencija također im pomaže jer mogu lagano detektirati na što se usredotočiti i tko zaostaje”, ustvrdio je Sarvamaa.
Europska komisija prihvaća većinu preporuka ECA-e, no od nje ECA traži konkretno djelovanje u smislu procjene učinkovitosti zemalja članica u borbi protiv ilegalne trgovine duhanom te koordinirani sustav nadzora na razini EU-a.
Sud poziva da se standardizirani sustav nadzora ustroji do 2029. godine.
Regulatorni i podatkovni vakuum podriva uspješnost Protokola o eliminiranju ilegalne trgovine duhanskim proizvodima Svjetske zdravstvene organizacije, navodi Health Policy Watch koji se bavi vodećim globalnim zdravstvenim izazovima.
Naime, taj obvezujući globalni sporazum je dizajniran sa ciljem zaštite javnog zdravlja time što bi se osigurao strogi nadzor nad dobavnim lancima kod duhanskih proizvoda.
No, fragmentirani pristup u EU-u onemogućuje jednoobraznu primjenu tih međunarodnih standarda. Naime, ministarstva financija i zdravstva u zemljama članicama dijele odgovornost za primjenu protokola i to umanjuje operativni uvid i koordinaciju na jedinstvenom tržištu, upozoravaju revizori.
“Ilegalna proizvodnja duhana otkrivena je gotovo u svim zemljama članicama. Niču kao gljive poslije kiše”, ustvrdio je Sarvamaa.
Belgija, Poljska i Njemačka su zemlje u kojima je otkriveno najviše takvih lokacija, a Hrvatska spada u većinsku skupinu zemalja koje se vode kao zemlje s manjim brojem pronađenih ilegalnih tvornica, odnosno između jedan i 20.
Nijedan slučaj ilegalne lokacije za proizvodnju duhana nije objavljen u slučaju šest zemalja, a to su Danska, Grčka, Luksemburg, Malta, Slovačka i Finska, prenosi Health Policy Watch.
Osim gubitka prihoda zbog crnog tržišta nedvojbene su i zdravstvene posljedice konzumacije neprovjerenih proizvoda s potencijalno toksičnim kemijskim sastojcima proizvedenim u cijelosti izvan kontroliranih dobavnih lanaca.
Pročitajte još:
Europska komisija je predložila da se oporezivanje duhana uvrsti među zajedničke prihode EU-a, no mnoge zemlje članice su nevoljke odreći se tih prihoda za nacionalne proračune.
U svakom slučaju, manjkav zakonodavni okvir dovodi do toga da se prekogranično prenošenje sirovog duhana ne uspijeva kvalitetno nadzirati.
Prema sadašnjim pravilima, listovi duhana se lagano prebacuju iz jedne članice EU-a u drugu bez standardnog carinskog nadzora jer naprosto ta sirovina nije klasificirana kao prerađeni duhanski proizvod. Organizirane kriminalne skupine iskorištavaju taj prostor za prijevoz sirovog duhana i napredne opreme za proizvodnju između članica uz minimalan rizik od otkrivanja.
